„Ovo su sve podaci koji opominju, imamo realan problem koji treba da riješimo i država treba da povuče jasnu granicu u digitalnom prostoru. Organizovali smo okrugli sto na kojem smo sveobuhvatno sagledali nacrt zakona i očekujem da će se on naći u skupštinsku proceduru krajem ove ili početkom naredne godine“, kazala je Kaluđerović.
Bojan Jušković ispred Fondacije za bezbjedniji internet naglašava da je najveća opasnost od seksualnih predatora na internetu.
„To je veliki problem u Evropi i svijetu i još 2017. Savjet Evrope je imao kampanju koju je pratio podatak da je svako peto dijete na neki način seksualno zlostavljano na internetu, a vjerujem da je danas nakon osam godina da brojka došla i do broja da je svako četvrto pretrpjelo ovaj vid zlostavljanja. U svakom trenutku na internetu je prisutno oko 750.000 predatora i vrebaju našu djecu“, ističe Jušković.
Sonja Bjelobrković, direktorica OŠ „Milan Vukotić“ navodi da škole prepoznaju da se došlo do jedne crvene linije kada svi odrasli moraju učiniti sve da se djeca izbave iz kandži interneta. Ona pojašnjava da godinama unazad primjećuju promjene i to čak kod najranijeg uzrasta, kod prvaka.
„Oni su drugačiji, njihova pažnja je drugačija, grafomotorika, govor, socijalizacija. Problemi su u svim tim segmentima. Iz godine u godinu to napreduje na štetu učenika“, zaključuje Bjelobrković.
Psihološkinja Lidija Mirković, kaže da je svima jasno da je telefon postao način da se dijete umiri od najranijeg uzrasta, te da roditelji se često pravdaju da je to prezentovanje nekog dječjeg sadržaja.
„Djeca u tom uzrastu ne razumiju crtane filmove samo vide brze pokrete koji im sreću pažnju. Razvojni tok se ovim zaustavlja. Važno im je da im se nešto brzo kreće, gube interesovanje, nemaju fokus, drugi sadržaji djeluju sporo. Ali ti sadržaji sa telefona im ne daju ništa i ne pomaži njihov razvoj“, objasnila je Mirković.
Kaluđerović je objasnila da će se zakon primjenivati fazno, jer ne mogu se zabraniti mreže odjednom, jer bi time djeca išla u neke sive zone, koje se tek ne mogu kontrolisati. Kako je kazala, njima je poslužio model iz Velike Britanije i Irske koji ide uz kampanje i reklame, kao i uz veću kontrolu države prema digitalnim platfomama i kompanijama.
„Naš predlog podrazumijeva da se zabrane mreže djeci do 13 godina, a od 13 do 16 uz kontrolu roditelja. Evropska unija je donijela rezoluciju o zabrani društvenih mreža tek prije mjesec dana i mi smo predvodnica i koristimo dobre primjere iz onih zemalja koje su to primijenile. Da bi zakon bio koristan potrebna je sinergija roditelja, škola i države i zakon treba da bude dobar okvir za pozakonska akta koja bi uredila ovu oblast na najbolji način. Predvidjeli smo nacrtom i osnivanje nacionalnog regulatornog tijela koje će se baviti bezbjednošću djece, a opcija je da se razmotri da li uvesti i ombudsmana za djecu“, objasnila je Kaluđerović.
