U Crnoj Gori su, od 2017. godine do danas, partneri ili članovi porodice ubili 22 žene, iako je većina njih policiji prijavljivala nasilje ili prijetnje, saopšteno je na događaju koji je u Podgorici organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na događaju “Razgovor o rodnoj ravnopravnosti – Odgovornost koju svi dijelimo” saopšteno je da su se 2017. godine dogodila četiri femicida, 2018. dva, 2019. četiri, 2020. tri, 2021. i 2022. po dva, 2023. jedan i prošle i ove godine po dva.
Podaci pokazuju da je devet od deset političarki u Crnoj Gori bilo pogođeno nekim vidom seksizma, da je sedam od deset njih iskusilo neki oblik nasilja, i da svaka druga političarka tvrdi da niko iz političke partije kojoj pripadaju nije reagovao na nasilje.
Na događaju je saopšteno da 41 odsto građana i građanki smatra da je nasilje interna stvar i da se ne treba miješati, dok je trećina građana lično upoznata sa slučajevima nasilja u porodici.
Podaci ukazuju i na to da trećina građana i građanki vjeruje da žene lažno navode da su žrtve psihičkog nasilja samo da bi skrenule pažnju na sebe, dok 40 odsto ispitanika smatra da radnje poput šamaranja, prebijanja, emotivne prijetnje, kontrole kretanja, ucjenjivanja i primoravanja nijesu nasilje.
Na događaju je saopšteno da je tek svaka deseta kazna u slučajevima nasilja bila zatvorska, kao i da se 62 odsto žena u Crnoj Gori plaši da prijavi nasilje zbog straha od nasilnika.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković poručio je da je pitanje rodno zasnovanog nasilja prioritet Državnog tužilaštva.
„Ako budemo rješavali problem nasilja tako što će to biti isključiva odgovornost policije, sudstva, tužilaštvo, onda je ovo društvo u velikom problemu“, istakao je Marković.
On je poručio da je veoma zadovoljan rezultatima rada Državnog tužilaštva u posljednjih godinu, prije svega jer je uspostavljen potpuno novi pristup – model neposrednog učešća tužilaca u postupku.
“Državni tužioci od trenutka prijavljivanja imaju kontakt sa žrtvom i obavezu da sprovedu procjenu rizika, a ono što je najbitnije jeste da su prije nego donesu odluku o kvalifikaciji djela u potpunosti upoznati sa činjenicama, što ranije nije bio slučaj“, naveo je Marković.
On je kazao da, od donošenja obavezujućeg upustva, prekršajne postupke zastupaju upravo tužioci, što znači da se oni ne ograničavaju samo na krivične postupke.
„Tužilac je dužan da slučaj nasilja u porodici dovede do samog kraja, a kao posljedicu toga prvi put imamo izjavljene žalbe na odluke prekršajnih sudova, što prije nije bio slučaj“, rekao je Marković.
On je kazao da će na kraju ove godine biti duplo više formiranih krivičnih i prekršajnih predmeta nego u prošloj, a četiri puta više nego u 2023.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da je svjesna da je sudska praksa u određenim kategorijama nedosljedna ili da nije ujednačena, a to je, kako je rekla, prije svega odgovornost Vrhovnog suda, jer je njegova ustavna nadležnost da obezbijedi ujednačenu sudsku praksu.
Ona je rekla da je Vrhovni sud, ne čekajući zakonske izmjene, uradio smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.
“Svakodnevno pokušavamo da, u skladu sa nadležnostima koje imamo, sa kolegama razgovaramo, da ne čekamo od ministarstva jednog, drugog, trećeg da stalno mijenjamo zakonske propise. Možemo da primijenimo i međunarodne ugovore ako nešto nemamo regulisano nacionalnim zakonodavstvom“, kazala je Pavličić.
On je rekla da, iako mogućnost specijalizacije nije zakonski uređena, organizuju ciljne edukacije u pogledu te vrste krivičnih djela, vođenja postupaka i obučavanja sudija.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je statistika porazna.
„Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore“, rekao je Božović.
Stalna predstavnica UNDP-a Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti.
„Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći“, kazala je Paniklova.
UNDP, kako je poručila, snažno podržava te promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da je vrijeme da „čovjstvo živimo u praksi“.
On je naglasio da je u borbi protiv nasilja veoma važna međuresorna saradnja.
„Moramo takođe jačati kapacitete, centri za socijalni rad su preopterećeni“, rekao je Gutić.
Ekspertkinja za rodno zasnovano nasilje Branka Žigante Mašić kazala je da u Crnoj Gori od 2017. godine nijesu ubijene 22 žene, nego 422, imajući u vidu da se desilo 400 abortusa ženske djece.
Problem je, kako je navela, što se često ne vjeruje žrtvama.
„Prva i osnovna stvar je vjerovati žrtvi. Moramo, takođe, imati jedinstvenu bazu podataka i umreženost sistema. Svi prebacujemo odgovornost, a na kraju imamo žrtvu, ubijenu ženu“, istakla je Žigante Mašić, dodajući da je većina ubijenih žena prijavljivala nasilje.
Ona je naglasila da je izricanje blagih kazni „katastrofalno“, dodajući da smatra da se polako budi svijest o tome da je potrebno izricati strože sankcije.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić kazala je da, nakon podataka iznijetih na početku konferencije, ne može a da se ne zapita gdje je sistem zakazao.
Ona je poručila da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo, a prije svega bezbjedno.
Nišić je kazala da unapređenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi usklađivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu i da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje.
“Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip, već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera”, kazao je Đeka.
Državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić istakla je da policijski službenici postupaju po svakoj prijavi nasilja.
Ona je rekla da su vidljivi pomaci u radu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
„Porodično i nasilje nad ženama ne smije biti privatna stvar, već se svako nasilje mora prijaviti“, istakla je Kažanegra Stanišić.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da su brojke alarmantne.
„Lokalna zajednica treba da bude prvo mjesto gdje žrtve imaju slobodu da se jave i prijave nasilje“, istakla je Borovinić Bojović.
Ona je rekla da je završen nacrt lokalnog akcionog plana, koji će predstavljati konkretan institucionalni odgovor na nasilje.
