Problem lutajuće stoke postaje bezbjednosni izazov u više crnogorskih opština

Problem lutajuće stoke postaje bezbjednosni izazov u više crnogorskih opština

U više crnogorskih opština već duže vrijeme prisutan je ozbiljan problem lutajuće stoke – goveda, ovaca, koza, konja i svinja. Građani o ovoj pojavi svakodnevno svjedoče putem društvenih mreža i medija, dok nadležni upozoravaju da situacija postaje bezbjednosni rizik i prijetnja zdravlju ljudi, saobraćaju i imovini, piše u Informaciji o neophodnosti rješavanja problema lutajućih goveda u više crnogorskih opština koju je objavila Vlada.

Prema dostupnim podacima, slučajevi lutajućih životinja zabilježeni su u Podgorici, Cetinju, Budvi, Tivtu, Herceg Novom, Ulcinju, Bijelom Polju i Beranama.

U većini opština, navodi se u Informaciji, radi se o zapuštenim životinjama čiji vlasnici ne ispunjavaju svoje obaveze, dok je u Tivtu situacija posebno alarmantna, budući da se najveći broj životinja smatra bezvlasničkim.

“Iako su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove više puta upozoravali lokalne samouprave na zakonsku obavezu izgradnje skloništa za proizvodne životinje, ova praksa zaživjela je samo u Ulcinju – jedinoj opštini koja trenutno ima funkcionalno prihvatilište” , piše u Informaciji.

U prethodnim godinama životinje uhvaćene na teritoriji Tivta i Budve privremeno su smještane na poljoprivredno dobro Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Međutim, dodaje se, zbog nagomilanog duga koji opština Budva nije izmirila prema ovoj Upravi, kao i nedonošenja neophodnih odluka, kapaciteti tog poljoprivrednog dobra sada su iscrpljeni. Opština Tivat svoje obaveze je uredno izmirivala, ali se zbog prirodnog razmnožavanja životinja ponovo suočava sa istim problemom.

Važan podatak je i da je Budva 2023. godine kupila specijalizovano vozilo za transport proizvodnih životinja, koje bi, uz finansijsku nadoknadu, moglo biti stavljeno na raspolaganje drugim opštinama.

“Zbog sve ozbiljnije situacije, predložene su mjere koje bi, po usvajanju, obavezale sve nadležne subjekte da dosljedno postupaju u okviru svojih zakonskih nadležnosti. Predlogom se od lokalnih samouprava zahtijeva da u roku od 90 dana izgrade skloništa ili sklope ugovore s postojećim prihvatilištima, organizuju hvatanje i transport životinja, propišu naknade za preuzimanje vlasničkih životinja i odlučuju o daljem postupanju s onima koje vlasnika nemaju” , naglašeno je u Informaciji objavljenoj na sajtu Vlade.

Ministarstvo i nadležne uprave bile bi zadužene za nadzor sprovođenja obaveza, inspekcijske kontrole, utvrđivanje zdravstvenog statusa životinja, sankcionisanje neodgovornih vlasnika i periodične provjere uslova u skloništima.

Držaoci životinja kod kojih se utvrdi vlasništvo morali bi da preuzmu životinju u roku od tri dana i nadoknade sve nastale troškove, dok bi policija i komunalne službe pružale asistenciju prilikom hvatanja životinja koje ugrožavaju bezbjednost saobraćaja i javni red.

Uprava za državnu imovinu, prema predlogu, ima obavezu da bez odlaganja rješava imovinsko-pravne odnose vezane za zemljište i objekte predviđene za skloništa.