Protest u Budvi: Slovensku plažu zaštiti kao kulturno dobro, nećemo dozvoliti rušenje

Protest u Budvi: Slovensku plažu zaštiti kao kulturno dobro, nećemo dozvoliti rušenje

Vlada Crne Gore da zaštiti kompleks Turističkog naselja Slovenska plaža kao kulturno dobro, jer nećemo dozvoliti rušenje i besomučnu gradnju stanova za tržište.

Poruka je sa protesta koji je večeras ispred zidina Staroga grada organizaovala Sindikalna organizacija Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera.

Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera Milorad Dajković istakao je da ne pristaju da se o Budvanskoj rivijeri i Slovenskoj plaži odlučuje bez radnika.

„Okupljeni smo kao radnici i kao građani Budve, jer ovo je pitanje našeg grada, naše obale i naše budućnosti. I okupljaćemo se ponovo i narednih dana, sve dok naš glas ne bude uvažen i dok nas Savjet za privatizaciju ne pozove da iznesemo naše mišljenje. Svi znamo šta znači ovaj plan: cijepanje kompanije , rušenje Slovenske plaže u koju su uloženi milioni, gradnju stanova za prodaju na prvoj liniji, kao da ih već nema dovoljno. A samo dva mala hotela treba da zamijene autentičnu turističku zonu koja decenijama privlači goste. To nije razvoj. Budva se mora razvijati, ali pametno, čuvajući ono što nas čini posebnim”, istakao je Dajković.

Artitekta Naučno-istraživačkog centra Slovenije Timotej Jevšenak poručio je da slovenačke institucije predlažu da se kompleks zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina.

“Zaštiti kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, te da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom, uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma. Takvo rješenje je održivo i odgovorno, a u pravilu i ekološki i finansijski racionalnije od rušenja i potpune novogradnje”, kazao je Jevšenak.

Istakao je da posljednjih godina sve češće sjedočimo nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea – neadekvatnim renovacijama ili rušenjima – umjesto da ih jasno prepoznamo kao kulturnu baštinu s velikim potencijalom.

“Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer: prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region. Ako danas ne naučimo prepoznavati i štititi ovakve kvalitetne primjere, sjutra od te baštine za sljedeće generacije neće ostati ništa”, naglasio je slovenački arhitekta.

Vajar Pavle Pejović poručio je dosta betonizacije Budve.

“Dosta više sa tim, dajte malo da hodamo zemljom . Dosta više soliterčina, dosta tih nekakvih jalovih nebodera koji užasno kvare ovaj fenomenalni prostor. Sa ovog mjesta pozivam da očuvamo Slovensku plažu jer ona je dragulj. Grehota da se danas treba govoriti o rušenju Slovenske plaže. Nadam se da ćemo je spasiti i sa tom vjerom sam ovdje večeras. Slovenska plaža je napravljena po mjeri čovjeka, ona je uz hotel Podgorica u ono vrijeme jedina dobila najveće priznanjem u arhitekturi u Jugoslaviji, savezna Borbina nagrada. To je još jedna dodatna obaveza da je čuvamo i sačuvamo. Njena vrijednost je na samom početku potvrđena na najvišem nivou”, kazao je Pejović.

Profesor dr Siniša Jelušić naglasio je da su se večeras okupili kako bi iskazali bunt protiv varvarske okupacije prostora.

“Ona decenijama traje i namjera je da to zlo činjenje nastavi i sa našom Slovenskom plažom. Okupljeni smo da branimo istinu, duh i ljepotu, nasuprot laži, korupciji i uništenju. U vama vidim da ona Njegoševska luča nije ugasnula, a Njegoš nam je ovdje zaista vrlo važan saputnik. Njegoševska luča ne da nije ugasnula , nego je večeras zasijala punim sjajem. Ne smijemo dozvoliti da ovaj bestijalni, urbani arhitektonski varvarizam, koji od Budve pravi urbano strašilo , bude nastavljen na jedinom sačuvanom prosoru – biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže”, poruičio je Jelušić.

Arhitektica Ružica Kračković u ime NVO Kana istakla je da je Budva grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju.

“Izgrađena, a ne isplanirana. Bez jasne vizije koja uključuje brigu za javni interes, već isključivo brigu za povlašćene pojedince. Budva je postala primjer kako grad ne treba da se razvija. Jer ovo nije razvoj jednog grada, ovo je investitorski urbanizam na djelu, koji će tek pokazati svoje posljedice. Budvanizacija je postala pogrdna riječ za preizgrađene gradove. Da li je to ono što želimo? Danas smo došli da branimo jedinu zdravu cjelinu, Slovensku plažu. Slovenska plaža. Slovenska plaža nije samo kompleks zgrada, to je rezultat promišljanja, istraživanja, projektantskog integriteta i brige za kontekst. Arhitekta Janez Kobe je za to arhitektonsko djelo nagrađen prestižnom Borbinom nagradom. Nagradom kojom je u Crnoj Gori bila nagrađena još samo Kana Radević za projekat hotela Podgorica. Ne dozvolimo da im sudbina bude ista. Uništavanje jednog ovakvog prostora, prostora koji predstavlja identitet grada, ne možemo nazvati razvojem. To je nasilje nad prostorom, i to ne smijemo kao drustvo dozvoliti. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja”, kazala je Kračković.

Građanski aktivista Aleksandar Dragićević ocijenio je da Budva nije više dobar turistički grad, jer nije prilagođen ni onima koji u njemu žive, niti turistima.

“Budva je prilagođena isključivo krupnom kapitalu koji je odavde isisao milijardu eura. Od tih milijardu eura, građani Budve nemaju ništa. Nemaju parking, nemaju infrastrukturu, nemaju život vrijedan čovjeka. Sada je došao isti taj krupni kapital da vam otme posljednju zelenu oazu u Budvi – Slovensku plažu, da u nju uvedu bagere i da je razore, da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura”, naglasio je Dragićević.

Govoreći da su brojni građani Crne Gore napustiili državu, Dragićević je kazao da je i predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović došao sa sjevera, bježeći od nemaštine i „sada daje podršku premijeru Milojku Spajiću i pokušava od Budve da napravi betonsku pustinju i da vas iseli odavde“.

„On nije večeras sa nama. Pitamo se gdje je noćas Petar Odžić, koji umjesto što šalje emisare našoj lokalnoj zajednici u Buljarici da bi je prodali Alibabaru, treba da bude ođe i da kaže ‘ne može’. Neće, zašto? Zato što su ispregovarali sa premijerom ono što niko nije smio da ispregovara od 2018. godine , od kada je u ovom planu. A to je da se Slovenska plaža i Budvanska rivijera ne prodaju, nego predaju. E oni imaju dovoljno hrabrosti. Premijer Spajić, koga ništa ne vezuje za ovu državu, će prvom prilikom kada ovo rasproda da uhvati maglu. Ne zanima ga vaša budućnost”, poručio je Dragićević.