Herceg Novi je zadržao status „vrlo sigurne destinacije“ sa visokom ocjenom 4,51. Gastronomska ponuda dobila je 4,24, porodični turizam 4,33, a aktivni odmor 4,20. Gosti tradicionalno najviše borave u privatnom smještaju (44 odsto), dok 26 odsto bira hotele, a skoro petina odsjedne kod prijatelja ili porodice. Automobil je i dalje najčešći način dolaska (42 odsto), dok 16 odsto turista stiže avionom, podjednako preko aerodroma Tivat i Dubrovnik.
Ipak, primjetan je pad u dnevnoj potrošnji, posebno u višim iznosima, dok je kategorija „do 30 eura“ jedina bilježila rast. Starosna struktura gostiju bilježi blaga pomjeranja – manje je turista od 36 do 55 godina, a više onih starijih od 56. Tri četvrtine ispitanika kažu da bi ponovo došli u Herceg Novi, a čak 96 odsto bi ga preporučilo prijateljima.
U fokusu digitalna vidljivost i održivi razvoj
Najviše ispitanika bilo je iz Srbije (27,7 odsto), zatim iz Bosne i Hercegovine (19,5 odsto), Rusije (8,1) i Francuske (5,8 odsto), dok znatan broj gostiju stiže i iz Velike Britanije, Njemačke, Ukrajine i SAD. Anketa je ove godine proširena novim pitanjima u oblasti digitalne vidljivosti destinacije i značaju održivog razvoja, što su sve važniji faktori pri odabiru putovanja.
Najveći broj turista (49,3 odsto) ostaje četiri do sedam dana, dok više od osam noćenja bilježi 37,4 odsto gostiju. Turisti se uglavnom informišu putem interneta i medija, što, kako navodi TO, potvrđuje da je digitalno oglašavanje strateški pravac razvoja.
Prirodne ljepote, kulturne manifestacije i mogućnost istraživanja nove destinacije najjači su motivi dolaska u Herceg Novi. Iako raste broj gostiju koji su upoznati sa ponudom zaleđa, Banićević ističe, a prenosi Novski portal, da je potencijal tog segmenta i dalje nedovoljno iskorišćen.
Komentari turista ove godine donijeli su očekivan miks pohvala i kritika. Posebno se ističe zadovoljstvo prirodnim okruženjem, uređenim šetalištem, izgledom Starog grada i ljubaznošću domaćina. S druge strane, najviše primjedbi ticalo se visokih cijena, naročito u prodavnicama, kao i činjenice da mnoge radnje nedjeljom ne rade. Česte su i zamjerke na čistoću, nedostatak parkinga i nedovoljan broj sadržaja za djecu.
Saobraćajne gužve i neredovne autobuske linije i dalje ozbiljno utiču na ukupnu ocjenu destinacije. Prema rezultatima ankete, turisti koji imaju primjedbe na saobraćaj u pravilu daju niže ocjene ukupnom doživljaju boravka.
Anketu će uskoro razmatrati i lokalni parlament, a njeni nalazi bi trebalo da posluže kao polazište za unapređenje turističke politike grada i ponude u narednim sezonama.
