Brza ekspanzija kineskih aktivnosti i prateći rizici od ekonomskog i političkog zarobljavanja u državama poput Crne Gore, doveli su do zakašnjele, ali pojačane pažnje institucija EU, navodi se u novom izvještaju Evropskog savjeta za spoljne poslove (ECFR).
U izvještaju pod nazivom “Širom zatvorenih očiju: Kako čitati kineski scenario na Zapadnom Balkanu”, autor Vladimir Šopov upozorava da da Evropska unija i dalje nema jasnu politiku prema sve dubljem angažmanu Pekinga u regionu.
“Godine 2021. jedan primjer kineskog angažmana na Zapadnom Balkanu upalio je alarm u EU: Crna Gora se približavala finansijskom kolapsu nakon što se ogroman kredit od kineske Exim banke za kontroverzni projekat auto-puta pretvorio u planinu duga – koja je u jednom trenutku dostizala više od trećine godišnjeg budžeta države”, podsjetio je.
EU je, kako je dodao, reagovala munjevito: brzo je mapirala stanje na terenu, ojačala svoje timove za Kinu i na kraju intervenisala kako bi spriječila Crnu Goru da upadne u dužničko ropstvo prema Kini.
“Taj događaj bio je poziv na buđenje za EU u pogledu širenja kineskog uticaja na periferiji Unije. Ipak, četiri godine kasnije, EU i dalje nema jasnu ‘kinesku uslovljenost’ za zemlje kandidate, a tema Kine i dalje je primjetno odsutna iz formalnih pregovora o pristupanju. Ovaj vakuum dodatno povećava nejasna i kolebljiva politika EU prema Kini”, rekao je Šopov.
Kineska kompanija CRBC (China Road and Bridge Corporation) dobila je 2014. godine posao izgradnje prve dionice auto-puta Bar – Boljare (od Smokovca do Mateševa). Krajem iste godine uzet je kredit kod kineske Exim banke od 943,99 miliona dolara uz grejs period od šest godina i rokom otplate od 14 godina. Otplata glavnice počela je 2021. godine, zbog čega je Vlada tražila pomoć od EU za refinansiranje kineskog kredita.
Ministarstvo finansija zaključilo je 2024. godine hedžing aranžman sa četiri banke za kredit kod Eksim banke. Hedžing je zaključen do kraja otplate kredita, do 2035. godine, uz reviziju uslova nakon dvije godine.
U izvještaju ECFR-a se navodi da crnogorska vlada pokazuje slične tendencije kao neke druge u regionu (Srbija, Sjeverna Makedonija), potpisujući ugovore o javnim nabavkama u različitim sektorima sa državama van EU, uprkos tome što je prije samo nekoliko godina zemlja bila na ivici bankrota zbog kineskih kredita.
“U praksi se pokazalo da je oprez javnosti prema Kini bio vrlo kratkog daha”, ocijenio je Šopov.
Podsjeća da je infrastruktura u središtu kineskih napora da se pozicionira i učvrsti na Zapadnom Balkanu i da je to dovelo do zakašnjele, ali pojačane pažnje institucija EU, uključujući Evropsku komisiju i Evropski parlament.
“Međutim, to nije zaustavilo nove poslove”, kaže Šopov podsjećajući da su u avgustu 2023. crnogorske vlasti dodijelile ugovor vrijedan 54 miliona eura za dionicu puta Budva–Tivat dvjema kineskim firmama (Shandong Foreign Economic and Technical Cooperation i Shandong Luqiao Group).
Još upečatljivije, kako dodaje, Podgorica je nedavno u uži izbor za izgradnju 23 kilometra auto-puta Bar–Boljare (dionica Mateševo-Andrijevica) uvrstila tri kineske kompanije (Shandong Hi-Speed Group, Power Construction Corporation of China i China Communications Construction Company ).
“Nedugo zatim, Evropska komisija i Evropska banka za obnovu i razvoj – koje finansiraju oko trećine projekta vrijednog 605 miliona eura – zatražile su od Crne Gore da poništi pretkvalifikacioni tender”, naveo je.
Šopov je ocijenio da nekadašnja parola “pristupanje EU je jedina igra u gradu” više ne vrijedi. Proces pristupanja je, kako je dodao, usporen i neizvjestan, dok region danas normalno praktikuje strategiju balansiranja (“hedging”) između mnogih aktera.
“Kina se pozicionirala kao snažan igrač i koristi novi pristup: manje fokusiran isključivo na državu, sve više usmjeren na društvo, privredu, akademiju, kulturu i medije. EU, s druge strane, ima nejasnu i fragmentisanu politiku prema Kini”, kazao je Šopov.
Smatra da je Kina identifikovala “stubne zemlje”, kao što su Mađarska i Srbija, i pojačala saradnju s njima. Te zemlje postaju regionalni centri za kineski uticaj.
“Tradicionalno, Srbija je najaktivnije sarađivala sa Kinom, iako predsjednik Aleksandar Vučić posljednjih godina sve teže balansira kako se Srbija približava EU kroz energetske konekcije i druge projekte. Takođe, Vučićev odnos sa Rusijom sve je teže izbalansirati dok EU pooštrava sankcije Moskvi, a SAD traže diversifikaciju izvora energije”, naveo je Šopov.
Uslovi EU u vezi sa Kinom se, kako je dodao, razvijaju paralelno sa procesom proširenja, ali bez jasnih pravila, dok pojedine članice EU dodatno komplikuju sliku.
“Rezultat: elite Zapadnog Balkana sve više biraju političko balansiranje nad dubokom integracijom – i dokazi za to postaju sve brojniji”, zaključio je.
Upozorava da, ako zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU, mogle bi postati promotori kineskih interesa unutar Unije i koristiti pravo veta na odluke protiv Pekinga, dok se interesi Kine i Brisela sve češće sudaraju.
Šopov je u izvještaju naveo nekoliko preporuka za EU, kako bi smanjila kineski uticaj na region.
Prva je da EU bude odlučnija u proširenju i prema Kini.
“EU ne može biti geopolitički akter bez jasne politike proširenja i jasnog stava o Kini”, upozorio je.
Potrebno je, kako preporučuje, uskladiti zahtjeve i podsticaje, definisati čvrst vremenski okvir za pristupanje, a EU mora uključiti šire društvo, ne samo vlade.
“Pristupanje nije samo pravno – to je proces spajanja građana, ekonomija, univerziteta, kultura i lokalnih zajednica”, rekao je Šopov.
