Običan kašalj ili upala pluća: kako ih razlikovati?
Kako kaže dr Alvani, kašalj je jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi odlaze kod ljekara, ali nije svaki kašalj znak za brigu.
– U većini slučajeva riječ je o virusnoj infekciji, prehladi ili alergiji, pa se tegobe povuku u roku od nedjelju do deset dana. Takav kašalj obično prati zapušen nos, blago grebanje u grlu ili povremeni ispljuvak, ali nelagodnost postepeno prolazi – objašnjava on.
Kod pneumonije, simptomi su mnogo izraženiji.
– Kašalj traje duže i postaje sve jači, uz iskašljavanje gustog, žućkastog ili zelenkastog sekreta. Prisustne su i povišena temperatura, drhtavica, bol u grudima pri disanju i osjećaj gušenja. Ako osoba postane neuobičajeno umorna, ubrzano diše ili djeluje konfuzno, naročito stariji ljudi, to su ozbiljna upozorenja koja zahtijevaju hitnu pomoć – upozorava dr Alvani.
Ko je u najvećem riziku?
Od upale pluća najčešće obolijevaju djeca, stariji, pušači i osobe koje već imaju hronične bolesti pluća ili srca. Dodatni rizik predstavljaju zagađen zrak, nagle promjene vremena i boravak u prostorijama bez dovoljno ventilacije.
Kako se otkriva pneumonija?
Upala pluća ne mora uvijek da se razvije po klasičnom obrascu, kaže dr Alvani.
– Kod starijih osoba, pacijenata s dijabetesom ili onih sa oslabljenim imunitetom, može se javiti i bez visoke temperature ili jakog kašlja. Neki simptomi su vrlo suptilni – pad energije, gubitak apetita ili blaga kratkoća daha – zbog čega ih ljudi često zanemaruju.
Rendgenski snimak pluća i dalje je najjednostavniji i najpouzdaniji način da se potvrdi dijagnoza. Ako se simptomi i nalaz ne poklapaju, koristi se skener (CT) radi preciznije slike. Uz to, analize krvi poput CRP-a i prokalcitonina pomažu ljekarima da utvrde da li je infekcija bakterijska, što zahtijeva antibiotike, ili virusna, kada je dovoljna simptomatska terapija.
Prevencija i liječenje
Dr Rađa Dar upozorava da upala pluća često počinje kao obična prehlada, ali ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može brzo da dovede do teške respiratorne insuficijencije.
Da bi se bolest spriječila, dr Alvani savjetuje:
pijte dovoljno tečnosti,
jedite raznovrsne, nutritivno bogate namirnice,
odmarajte se dovoljno,
održavajte zrak u prostoru čistim i bez dima.
– Najvažnije je da ne ignorišete kašalj koji traje duže od nedjelju dana, pogoršava se ili je praćen temperaturom i otežanim disanjem. Uvijek je bolje provjeriti nego čekati da prođe samo od sebe – dodaje on.
Dr Dar podsjeća da pravovremeno prepoznavanje i liječenje u ranoj fazi mogu spasiti život.
– Ako je neophodno bolničko liječenje, pacijent bi trebalo da bude u adekvatnoj jedinici za plućne bolesnike, pod nadzorom obučenih stručnjaka. Sve veći problem danas predstavlja otpornost bakterija na antibiotike, koja nastaje zbog njihove prekomjerne i neracionalne upotrebe. Zato je ključno da se antibiotici propisuju samo kada su zaista potrebni – naglašava on i dodaje:
– Obratite se ljekaru čim primijetite znakove infekcije i preduzmite mjere zaštite kako biste sačuvali sebe i svoje najbliže, naročito djecu i starije – poručuje dr Dar.
