Najugroženije grupe u društvu, uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom i LGBTIQ osobe, i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje, naglašeno je u Nacrtu izvještaja Evropske komisije o napretku.
U dokumentu u koji su „Vijesti“ imale uvid navodi se da su pravni i institucionalni okvir u oblasti zabrane diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje u velikoj mjeri je uspostavljen, ali i dalje nije u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU). Precizirano je da je Crna Gora započela proces usvajanja novog Zakona o zabrani diskriminacije, s ciljem da se uskladi sa standardima EU i evropskim normama.
„Crna Gora mora dosljedno sprovoditi strateške mjere u oblasti borbe protiv rasizma, zaštite prava LGBTIQ osoba i prava osoba sa invaliditetom“, poručeno je u dokumentu.
Preciziano je da je nakon izmjena Krivičnog zakonika u decembru 2023. godine i odgovarajućih institucionalnih mjera, uključujući aktivnosti policije, zabilježen porast broja procesuiranih slučajeva rasizma i govora mržnje – sa 16 slučajeva protiv 19 osoba u 2023. na 24 slučaja protiv 38 osoba u 2024. godini.
„Pored toga, u maju 2024. godine, Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo je obavezne smjernice i imenovalo koordinatora za njihovo sprovođenje, radi obezbjeđivanja dosljednog i efikasnog postupanja u slučajevima govora mržnje i zločina iz mržnje, u skladu sa međunarodnim standardima…“.
„Žene u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa višestrukim i međusobno povezanim oblicima diskriminacije, dok je stigmatizacija široko rasprostranjena u društvu, uključujući i prema ženama koje pripadaju manjinskim zajednicama“, ističe se u izvještaju.
Navodi se da su na štetne rodne norme koje utiču na položaj žena u društvu ukazali i izvještaji Komiteta UN za ljudska prava i Grupe eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO).
„Takođe, preporuke Komiteta UN za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) i dalje nijesu u potpunosti sprovedene“.
Naglašeno je da je sprovođenje politike rodne ravnopravnosti ograničeno nedostatkom ljudskih i finansijskih resursa, što rezultira slabim uticajem i autoritetom nadležnih institucija unutar Vlade.
„I dalje postoji nizak nivo svijesti i institucionalne posvećenosti rodnoj ravnopravnosti, uključujući njen horizontalni pristup (gender mainstreaming). Takođe, postoje neujednačenosti u primjeni zakona i podzakonskih akata, kao i nedovoljna koordinacija sa drugim nacionalnim strategijama“, stoji u dokumentu.
Podsjeća se da je u decembru 2024. godine, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava (MLJMP), u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, sprovelo naknadnu evaluaciju Strategije rodne ravnopravnosti od 2021. do 2025, a da je zaključeno da su budžetska sredstva ograničena i često nedovoljna, institucionalna koordinacija slaba i da nedostaje specijalizovanog osoblja.
„…Potrebno je uložiti dodatne napore u prikupljanju podataka razvrstanih po polu u svim oblastima, posebno u vezi sa porodičnim i rodno zasnovanim nasiljem, prihodima i zaradama, zdravstvom i socijalnom zaštitom“.
Rodno zasnovano nasilje je, ističe se u dokumentu, i dalje rasprostranjeno i pogađa žene u različitim sferama života.
„Društveni stavovi ostaju zabrinjavajući – trećina građana vjeruje da žene izmišljaju tvrdnje o psihičkom nasilju kako bi privukle pažnju. Takođe, nizak nivo odgovornosti počinilaca ostaje problem – samo 10 odsto osuđujućih presuda za nasilje rezultira kaznom zatvora. Organizacije civilnog društva koje se bave pravima žena imaju ključnu ulogu u pružanju podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja“, poručeno je i naglašeno da „pravni okvir treba dodatno uskladiti sa Istanbulskom konvencijom i Direktivom EU o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici“.
Navodi se i da su izmjene Krivičnog zakonika iz u decembra 2023. donijele preciznije definisanje prekršajnih i krivičnih djela u vezi sa nasiljem u porodici ili porodičnoj zajednici.
„Prvi put je psihičko nasilje uključeno uz fizičko, a uvedena je i šira definicija porodice, koja obuhvata sadašnje i bivše vanbračne partnere i partnere istog pola.
Operativni tim čine predstavnici državnih institucija, tužilaštva, sudstva i civilnog sektora. Savjet Evrope je pomogao u ocjeni sprovođenja Protokola o prevenciji i zaštiti od rodno zasnovanog i porodičnog nasilja, a evaluacija je završena u junu 2025. U oktobru 2024, Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo je standardne operativne procedure za postupanje u slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, u skladu sa izmijenjenim Krivičnim zakonikom, relevantnim odredbama Istanbulske konvencije i Direktivom EU o pravima žrtava. Ove smjernice već daju pozitivne rezultate, tužioci sada postupaju direktno u svim slučajevima nasilja, što omogućava proaktivnije upravljanje predmetima“, stoji u dokumentu, ali i upozorava na to da su „kazne u većini slučajeva rodno zasnovanog nasilja i dalje su blage i često se izriču blizu zakonskog minimuma“. Precizirano je da je tokom 2025. godine pokrenuto je 862 predmeta.
„U 2024. godini, Ministarstvo rada, socijalne zaštite, brige o porodici i demografije izdvojilo je 300.000 eura za usluge smještaja za djecu, odrasle i starije žrtve nasilja, zanemarivanja i rodno zasnovanog nasilja. U 2025. godini, ovaj budžet je povećan na 500.000 eura. Centri za socijalni rad izdvojili su 151.200 eura za pomoć žrtvama ovakvih oblika nasilja. Međutim, potrebno je obezbijediti adekvatno i održivo finansiranje specijalizovanih servisa za žene žrtve nasilja. Neophodno je uspostaviti sistematsko prikupljanje i analizu podataka među različitim institucijama, uz koordinisano sprovođenje politika u ovoj oblasti. Hitno je potrebno preduzeti mjere prevencije i obuke profesionalaca koji rade sa žrtvama nasilja, kao i razviti psihosocijalne programe tretmana za počinioce nasilja. Zemlji takođe nedostaju krizni centri i jasne procedure za postupanje u slučajevima seksualnog nasilja, što žrtve ostavlja bez adekvatne podrške i zaštite“, ocijenjeno je u Nacrtu izvještaja.
Nacionalna strategija za ostvarivanje prava djeteta istekla je 2023. godine, nova još uvijek nije usvojena, a Crna Gora još nije podnijela svoj četvrti periodični izvještaj Komitetu Ujedinjenih nacija, koji je trebalo da bude dostavljen u novembru 2023. godine, navodi se u dokumentu.
„…Crna Gora još nije izmijenila Porodični zakon kako bi povećala minimalnu starosnu granicu za brak na 18 godina, iako su to preporučili nadzorni organi UN i Rezolucija 1468 Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope iz 2005. godine. Nasilje nad djecom i među djecom i dalje je ozbiljan problem. Iako Crna Gora ima dobro razvijen zakonski okvir za suzbijanje vršnjačkog nasilja, sa jasno definisanim procedurama i pravilima, primjena i nadzor ostaju nedovoljni. U decembru 2024. godine, Vlada je usvojila Strategiju za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period od 2025. do 2029, sa Akcionim planom, i uspostavila registar počinilaca seksualnih delikata“, stoji u dokumentu EK.
Naglašeno je da je neophodno poboljšati pristup pravdi za djecu, naročito onu u ranjivim situacijama.
„Postupci prilagođeni djeci se samo povremeno primjenjuju u krivičnim predmetima koji se odnose na djecu u sukobu sa zakonom, kao i na dječje žrtve i svjedoke krivičnih djela. U parničnim, porodičnim i prekršajnim postupcima djeca su često nedovoljno uzeta u obzir. Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnim postupcima još nije izmijenjen“.
Pravni i institucionalni okvir za prava osoba sa invaliditetom (OSI), poručuje EK, nije potpun i mora biti dalje usklađen sa pravnom tekovinom EU, uključujući Evropski akt o pristupačnosti.
„Osobe sa invaliditetom i dalje ne mogu u potpunosti ostvarivati svoja prava i suočavaju se sa višestrukim oblicima diskriminacije. Dodatno, u pojedinim zakonima i dalje se koriste zastarjeli i pežorativni termini prilikom definisanja invaliditeta. Crna Gora mora obezbijediti sprovođenje odredbi Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, posebno u dijelu koji se odnosi na reformu starateljstva i donošenje odluka u ime osoba sa invaliditetom“, stoji u dokumentu.
Podsjeća se da je u julu 2025. Vlada usvojila Nacrt zakona o jedinstvenom sistemu utvrđivanja invaliditeta, dok se njegovo usvajanje u Skupštini još čeka.
„Riječ je o značajnoj reformi koja ima za cilj stvaranje pravednijeg i ravnopravnijeg sistema, sa lakšim pristupom pravima i prelazak sa medicinskog na model zasnovan na ljudskim pravima. U decembru 2024. godine, Vlada je obezbijedila prostorije za budući Institut za procjenu invaliditeta, a proces adaptacije i opremanja je u toku. U istom mjesecu, Vlada je usvojila prvu Nacionalnu strategiju za deinstitucionalizaciju, sa pratećim dvogodišnjim akcionim planom. Njeno brzo sprovođenje je ključno za napredak ka pružanju usluga zasnovanih na zajednici za osobe sa invaliditetom“, ističe se u dokumentu u koji „Vijesti“ imaju uvid.
Pravna zaštita prava LGBTIQ osoba mora biti dodatno unaprijeđena i usklađena sa pravnom tekovinom EU, poručeno je Nacrtu izvještaja.
„LGBTIQ osobe i dalje su izložene diskriminaciji. Do sada je sedam zakona usklađeno sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog pola iz 2020. godine, dok je rad na usklađivanju još šest zakona u toku, ali proces treba ubrzati, jer značajno kasni. Nacrt Zakona o pravnom priznavanju roda baziranog na samoodređenju prošao je sve potrebne faze zakonodavnog postupka i bio predmet konsultacija sa Evropskom komisijom, ali ga Vlada još nije usvojila“, navodi se.
Naglašeno je da je govor mržnje protiv LGBTIQ osoba i dalje široko rasprostranjen, uključujući govor mržnje na internetu.
„Slučajevi govora mržnje često se procesuiraju po Zakonu o javnom redu i miru, umjesto po zakonu o zabrani diskriminacije, zbog čega je potrebno unaprijediti sudsku praksu i obezbijediti dosljedno kažnjavanje počinilaca“.
Nivo diskriminacije Roma ostaje visok u svim oblastima života – u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i pristupu uslugama, a prag za političko predstavljanje te populacije još nije smanjen, konstatovano je u Nacrtu izvještaja EK.
Navode da, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2023. godine, ukupan broj Roma u zemlji iznosi 5.629, odnosno 0,9 odsto ukupnog stanovništva, dok Egipćana ima 1.655 (0,27 procenata). Ukupno, Roma i Egipćana ima 7.284, što čini 1,17% populacije. Romski jezik, precizirano je, govori 4.658 osoba, odnosno 0,75 odsto stanovništva.
„Potrebno je uspostaviti zvaničan, strukturisan katalog radnih mjesta za romske medijatore u oblastima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava trenutno finansira plate 21 medijatora godišnje, što nije održivo. Posebno su potrebni romski medijatori u predškolskom obrazovanju, kako bi se spriječila segregacija i osigurali bolji rezultati u školovanju romske djece u kasnijim fazama obrazovanja“.
„..Nacionalna kontakt osoba za Rome ima ograničene kapacitete, a i dalje postoji nedostatak političke volje i slaba koordinacija među institucijama u sprovođenju politika prema RE populaciji“.
Podsjeća se da su, u izvještaju Komiteta eksperata Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, objavljenom 20. juna 2025. godine, pozdravljeni su određeni koraci vlasti Crne Gore, ali je izraženo žaljenje što preporuke iz šestog evaluacionog izvještaja iz 2023. godine nijesu sprovedene.
„Te preporuke uključuju uvođenje romskog jezika u formalno obrazovanje, rješavanje nedostatka kvalifikovanih nastavnika i uvođenje romskog jezika kao službenog jezika u najmanje jednoj lokalnoj samoupravi. Komitet je preporučio da Crna Gora pojača napore na promociji romskog jezika, u saradnji sa njegovim govornicima“.
EK naglašava da, radi usklađivanja sa pravom Evropske unije, Crna Gora treba da ukine pravni osnov koji omogućava (ponovno) uvođenje šeme investicionog državljanstva.
„Takve šeme su nespojive sa pravom EU i predstavljaju rizik po bezbjednost, kao i po sprečavanje pranja novca, utaju poreza, finansiranje terorizma, korupciju i infiltraciju organizovanog kriminala“.
Podsjeća se da je 2024, Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo je 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva u skladu sa odredbama šeme ekonomskog državljanstva, od toga 385 za podnosioce zahtjeva, a 899 za članove njihovih porodica.
„Zahtjevi su bili podnijeti prije isteka šeme 31. decembra 2022. godine, dok je 21 predmet još u postupku“.
