Transparentnost upravljanja i dalje predstavlja problem u radu Vlade, jer se često oslanjala na proceduralnu mogućnost donošenja odluka putem telefonskih sjednica, a nedostatak koordinacije među ministarstvima predstavlja razlog za zabrinutost.
To se navodi u izvještaju Evropske komisije, gdje je apostrofirano i da se ključne administrativne funkcije i dalje popunjavaju vršiocima dužnosti.
Crna Gora bi, navodi se, trebalo da teži obezbjeđivanju da sve zakonodavne inicijative prolaze kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija i da budu usklađene sa evropskim standardima i međunarodnim pravom.
Navodi se da je funkcionisanje demokratskih institucija generalno stabilno:
„Međutim, ono je suočeno sa ponavljajućim izazovima usled polarizovane političke situacije, zbog čega institucije ostaju ranjive na političke krize i blokade“.
Kada je riječ o radu Parlamenta, navodi se da su tokom razmatranja godišnjeg izvještaja Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, predsjednik Skupštine i različiti članovi Parlamenta otvoreno kritikovali tužilaštvo, uključujući i lične napade na Vrhovnog državnog tužioca.
„Ovi događaji izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog neprimjerenog uticaja i mogu ugroziti autonomiju tužilaštva“, piše u izvještaju EK.
Navodi se da su skupštinski odbori razmatrali brojne izvještaje koje su nezavisna tijela podnosila Parlamentu u skladu sa zakonom, ali da ne postoji uobičajena praksa niti jedinstven pristup sprovođenju parlamentarnih saslušanja. Napominju i da se nisu redovno održavale sjednice posvećene premijerskom satu.
Iz EK navode da je nakon kontroverzne odluke Parlamenta da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda (Dragane Đuranović)u decembru 2024. godine, došlo do duboke institucionalne i političke krize.
Podsjećaju da je opozicija blokirala rad Parlamenta na nekoliko mjeseci, izražavajući zabrinutost zbog poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti koji je utvrđen Ustavom.
„Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, što je takođe navela Venecijanska komisija u svom mišljenju iz juna“.
U izvještaju EK se navodi da Crna Gora mora hitno donijeti poseban zakon o radnim pravima, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda:
„Venecijanska komisija je ovo preporučila kako bi se riješila pravna neizvjesnost u okviru važećeg zakonodavstva“.
Venecijanska komisija je u junu preporučila razmatranje nekoliko predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti Ustavnog suda.
