Kremlj je danas saopštio da je Rusija „duboko zabrinuta“ zbog mogućnosti da Sjedinjene Američke Države isporuče Ukrajini krstareće rakete tipa Tomahavk, upozorivši da je rat dostigao „dramatičan trenutak“ obilježen eskalacijom sa svih strana.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije da, prije nego što donese odluku o slanju Tomahavka, želi da zna na koji način Ukrajina planira da ih koristi, jer ne želi dodatno zaoštravanje sukoba s Rusijom. Ipak, kazao je da je „donekle već donio odluku“.
Rakete Tomahavk imaju domet do 2.500 kilometara, što bi Ukrajini omogućilo izvođenje napada duboko unutar teritorije Rusije, uključujući i Moskvu. Neki stariji modeli ovih projektila, prema podacima Istraživačke službe američkog Kongresa, mogu nositi i nuklearne bojeve glave, prenosi agencija Rojters.
„Tema Tomahavka izaziva krajnju zabrinutost“m izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za novinara državne televizije Pavela Zarubina.
„Sada smo zaista u vrlo dramatičnom trenutku, jer tenzije rastu sa svih strana“.
Rat u Ukrajini, najsmrtonosniji u Evropi od Drugog svjetskog rata, doveo je do najveće konfrontacije Rusije i Zapada još od Kubanske raketne krize 1962. godine. Ruski zvaničnici tvrde da se Moskva sada nalazi u „vrelom sukobu“ sa Zapadom.
Peskov je upozorio da bi eventualno lansiranje Tomahavka na Rusiju bilo shvaćeno kao ozbiljna prijetnja, imajući u vidu da neki modeli mogu nositi nuklearne bojeve glave.
„Zamislite: raketa dugog dometa je lansirana i leti, a mi znamo da bi mogla biti nuklearna. Kako bi Ruska Federacija trebalo da reaguje? Strani vojni stručnjaci moraju to da razumiju“, poručio je Peskov.
Predsjednik Vladimir Putin ranije ovog mjeseca rekao je da je nemoguće koristiti Tomahavke bez direktnog učešća američkog vojnog osoblja, te da bi njihova isporuka Ukrajini označila „novu, kvalitativno drugačiju fazu eskalacije“.
List Fajnenšl Tajms danas je objavio da SAD već mjesecima pomažu Ukrajini u izvođenju dalekometnih napada na rusku energetsku infrastrukturu, uključujući i pružanje obavještajnih podataka o rutama, visinama i vremenu napada, kako bi ukrajinski dronovi izbjegli rusku protivvazdušnu odbranu.
Putin rat u Ukrajini prikazuje kao prelomni trenutak u odnosima Moskve i Zapada, koji je, kako tvrdi, ponižavao Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine širenjem NATO-a i zadiranjem u ono što Kremlj smatra svojom sferom uticaja – uključujući Ukrajinu i Gruziju, piše Rojters.
Kijev i njegovi saveznici, s druge strane, opisuju rusku invaziju kao pokušaj imperijalnog osvajanja teritorije i više puta su poručili da će nastaviti borbu do potpunog poraza ruskih snaga.
