Britanski ministar zdravlja Ves Striting bio je u vladinom automobilu, vraćajući se u centar Londona s ceremonije podizanja zastave povodom priznanja Palestine od strane Velike Britanije, kada je ugledao vijest. “Bio je zapanjen”, rekao je jedan njegov saradnik. Striting je na telefonu pročitao da je Donald Tramp upravo upozorio žene da tokom trudnoće ne uzimaju “tajlenol” – poznat van SAD kao paracetamol.
Predsjednik SAD je, bez ikakvih dokaza, tvrdio da taj uobičajeni analgetik izaziva autizam kod djece. “Ne uzimajte tajlenol”, rekao je Tramp o lijeku poznatom i pod nazivom acetaminofen.
Britansku vladu su ranije kritikovali da oprezno i s puno obazrivosti pristupa Trampu u vezi s raznim pitanjima. Međutim, čini se da ovo nije bio takav slučaj. Striting je odlučio da napravi plan kako bi ograničio posljedice u Velikoj Britaniji i umirio buduće majke da je uzimanje paracetamola bezbjedno. Odlučio je da javno i odlučno ospori ono što je Tramp rekao.
Već je imao zakazano gostovanje u jutarnjem programu narednog dana i znao je da će ga pitati o Trampu. “Znao je da mora da bude nedvosmislen”, rekao je saradnik. “Bez obzira na diplomatske probleme s kojima se suočavamo, naša odgovornost je prije svega zdravlje ljudi.”
Kada je pitanje postavljeno, Striting je bio brutalan. “Iskreno, više vjerujem ljekarima nego predsjedniku Trampu po ovom pitanju”, rekao je. “Moram da budem potpuno jasan: ne postoji nikakav dokaz koji povezuje upotrebu paracetamola kod trudnica sa autizmom njihove djece. Nikakav.
“Zato bih samo poručio gledaocima: ne obraćajte nikakvu pažnju na ono što Donald Tramp govori o medicini. Zapravo, nemojte se oslanjati ni na moju riječ kao političara – slušajte britanske ljekare, britanske naučnike, Nacionalnu zdravstvenu službu (NHS).”
Njegova izjava, koja je odmah dospjela na naslovne strane, bila je upotpunjena strategijom “preplaviti medije”, koju su on i njegovo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite (DHSC) počeli da sprovode još dan ranije.
Istaknute ličnosti iz institucija kao što su Agencija za regulaciju ljekova i medicinskih proizvoda, koja nadzire upotrebu ljekova, NHS Engleska, Kraljevski koledž ljekara opšte prakse, Kraljevsko farmaceutsko društvo i Agencija za zdravstvenu bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva u medijskim intervjuima slale su iste poruke kao i Striting.
Nacionalno udruženje za autizam kritikovalo je “neprekidno širenje dezinformacija o autizmu od strane predsjednika Trampa i (američkog ministra zdravlja) Roberta F. Kenedija mlađeg”, navodeći da će to potkopati decenije istraživanja i učiniti autistične osobe “zabrinutim i uplašenim”.
Njihovi odgovori bili su usklađeni sa stavovima koje su iznijeli Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i vodeća medicinska tijela u SAD.
Pored toga, zvaničnici DHSC-a su ljekarima i influenserima s velikim brojem pratilaca na društvenim mrežama dali informativne listove i brifinge o paracetamolu i trudnoći, kako bi obezbijedili da tačne i na dokazima zasnovane informacije stignu do publike na platformama poput X-a, TikToka i Instagrama.
Posljednjih mjeseci zabilježeno je nekoliko medijski vrlo zapaženih neistina o medicini, a takve dezinformacije izazivaju sve veću zabrinutost u globalnoj zdravstvenoj zajednici.
U junu su onkolozi izrazili užas zbog toga što su neki pacijenti odbacivali provjerene terapije za liječenje raka i umjesto toga se odlučivali za neispitane nadriljekarske metode poput kafe klizmi i dijeta zasnovanih na sirovim sokovima.
Nekoliko dana kasnije, BBC je objavio da je Paloma Šemirani, kćerka medicinske sestre koja je postala antivakserka, Kejt Šemirani, umrla nakon što je odbila hemoterapiju za ne-Hodžkinov limfom. Dvadesettrogodišnjakinja je umjesto toga odlučila da primjenjuje Gersonovu terapiju, nedokazani tretman za rak.
Ovog mjeseca, na glavnoj bini konferencije Reform UK, jedan kardiolog je tvrdio da su dijagnoze raka kralja Čarlsa i princeze od Velsa povezane s tim što su primili vakcinu protiv kovida.
Međutim, stručnjaci koji proučavaju zdravstvene dezinformacije ocjenjuju Trampove izjave kao zabrinjavajući novi nivo pada.
Helen Bedford, profesorka dječjeg zdravlja na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL), izjavila je: “Bila sam užasnuta, jer to nije zasnovano na dokazima, a on je najmoćniji čovjek na svijetu. To je bilo užasavajuće saopštenje, štetno i opasno.”
Doktorka Suzana Kola-Polmer, psihološkinja sa Univerziteta u Hadersfildu, izjavila je: “Ljudi su skloni pristrasnosti prema autoritetima – vjeruju i prihvataju ono što neko na položaju autoriteta kaže samo zato što je autoritet, a ne nužno zato što je u pravu. Tramp, kao predsjednik SAD, snažna je javna ličnost i zato će mnogi ljudi prihvatiti ono što on kaže bez propitivanja.”
“Kada se zdravstvene dezinformacije tako javno šire od strane osobe s tolikom moći, to je duboko zabrinjavajuće i opasno jer prijeti da naruši povjerenje javnosti u nauku i ugrozi javno zdravlje.”
Zdravstveni stručnjaci strahuju da bi Trampovo povezivanje paracetamola sa autizmom moglo da odvrati trudnice – koje već imaju veoma ograničen izbor ljekova ako se razbole – od njegove upotrebe, što bi zauzvrat moglo dovesti do toga da oboljenja poput bola ili temperature ostanu neliječena i naštete njima ili nerođenom djetetu.
Farmaceuti u Velikoj Britaniji izvještavaju da Trampove izjave možda već utiču na odluke koje ljudi donose o svom zdravlju. U anketi sprovedenoj u 500 apoteka, 24% je navelo da su ove sedmice imali pacijente koji su dovodili u pitanje bezbjednost paracetamola.
“Ovo su alarmantni nalazi koji pokazuju da komentari dati u SAD imaju direktan uticaj na pacijente u Velikoj Britaniji i potencijalno odvraćaju neke od uzimanja dokazanih i bezbjednih medicinskih tretmana”, izjavio je Olivije Pikard, predsjednik Nacionalne asocijacije farmaceuta.
U tekstu u julu za medicinski časopis “Lancet”, Hajdi Larson, profesorka antropologije na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, identifikovala je SAD kao izvor velikog dijela “pandemije dezinformacija” i “narativa s margine” koji su izazvali kontroverze tokom pandemije kovida, a koji, čini se, sada imaju još veći uticaj.
Na primjer, od 2019. do 2021. SAD su djelovale kao “glavni izvoznik dezinformacija o vakcini protiv kovida-19, pri čemu su američki nalozi bili nesrazmjerno zastupljeni kao centralne tačke u globalnim mrežama dezinformacija”, navela je ona. To je uticalo na ponašanje u zemljama udaljenim poput Nigerije, Gane i Bugarske, doprinoseći smanjenoj stopi vakcinacije protiv kovida i dječjih bolesti.
Kao rezultat toga, organizacije poput SZO i Gavi alijanse za vakcine u svom svakodnevnom radu na promociji vakcinacije “sve češće nailaze na oklijevanje prema vakcinama zasnovano na izvezenim dezinformacijama, od kojih se veliki dio može direktno povezati s američkim političkim diskursom i medijima”, istakla je Larson.
Složene i organizovane kampanje za podrivanje vakcinacije rastu, uprkos procjeni SZO da su vakcine spasile 154 miliona života od 1974. godine – od čega 101 milion djece – i to u eri brzog napretka medicinske nauke, kada nove vakcine pružaju nadu za bolesti protiv kojih donedavno nisu ni postojale.
Pa kako se može suprotstaviti rastućoj prijetnji koju dezinformacije predstavljaju za zdravlje širom svijeta?
Ne postoji očigledan način da se autoritarni Tramp i Kenedi spriječe da promovišu divlje teorije o zdravlju, i to bez ikakvih dokaza. Međutim, stručnjaci kažu da su potrebni novi pristupi, posebno u saradnji s velikim tehnološkim kompanijama čije platforme na društvenim mrežama šire veliki dio zastrašivanja. Postoji konsenzus da samo oslanjanje na prenošenje tačnih informacija putem letaka i veb-sajtova nije dovoljno.
“Mada su poruke koje šalju Ves Striting i profesionalne organizacije veoma korisne, dokazi pokazuju da je za javnost najvažnije ono što čuju u ličnim razgovorima sa zdravstvenim radnicima”, rekla je Bedford, navodeći brojna pitanja koja roditelji mogu imati prije nego što njihovo dijete krene u plan vakcinacije. “Većina ljudi vjeruje zdravstvenim radnicima i želi da razgovara s njima kada imaju nedoumice i pitanja. To može biti vrlo snažno i veoma uticajno.”
Međutim, ona je napomenula da u Velikoj Britaniji postoji manjak mnogih profila zdravstvenih radnika – broj patronažnih sestara naglo je opao od 2015. godine – pa nije jasno kako bi se takvi informativni i potencijalno umirujući razgovori mogli odvijati. Potrebna je, kako je rekla, promjena u načinu razmišljanja među kliničarima i veća zdravstvena radna snaga kako bi se omogućio prelazak na proaktivne, pretretmanske konsultacije.
Kris van Tuleken, ljekar za infektivne bolesti u NHS-u i stručnjak za globalno zdravlje na UCL-u, upozorio je da kliničari koji vode takve razgovore ne bi trebalo automatski da odbacuju stavove pacijenata koji mogu imati sumnjičav, pa čak i zavjerenički pogled na farmaceutsku industriju, imajući u vidu da su neki njeni proizvodi nanijeli ozbiljnu štetu.
“Moramo se obratiti ljudima tamo gdje oni jesu. Ako samo tvitujete sa heštegom ‘vakcine djeluju’, kao što neki rade, problem je u tome što postoje vakcine koje imaju ozbiljne nuspojave. Ja vodim kliniku u kojoj smo oprezni prema određenim vakcinama”, rekao je.
Prošle godine SZO je sklopila partnerstvo sa TikTok-om koje podrazumijeva provjeru činjenica i veću uključenost te društvene mreže u uklanjanje sadržaja koji može ugroziti zdravlje.
Mreža Fides, koju vodi SZO, okuplja više od 1.000 zdravstvenih radnika aktivnih na društvenim mrežama “kako bi pojačali pouzdane sadržaje i suprotstavili se štetnim dezinformacijama”, rekla je dr Aleks Ruani.
“U suštini, to je mreža ‘pouzdanih glasova’.” Na primjer, dr Mihail “Majk” Varšavski, jedan od tih glasova, ima više od 29 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Ruani je istakla da društvene mreže moraju uraditi mnogo više. “Velike tehnološke kompanije već znaju kako da smanje vidljivost, degradiraju, oslabe ili stave u karantin sadržaje. Ti procesi mogu i treba da budu primijenjeni na visokorizične sadržaje (o zdravlju)”, kazala je.
“Potrebne su nam bolje oznake rizika i upozorenja u trenutku izlaganja, slično kao što dobijate iskačuće prozore za kolačiće ili kao što rade filteri za neželjenu poštu u e-mailu. Takvi ‘blagi podsticaji’ mogu se ugraditi u pretraživače ili aplikacije da bi ljudima dali signal o sumnjivom sadržaju prije nego što ga konzumiraju ili podijele”.
