Prema riječima nutricioniste i doktora nauka iz oblasti istraživanja dugovečnosti Ziba Atkinsa, određeni obrasci ponašanja mogu ubrzati kognitivno propadanje, povećati rizik od neurodegenerativnih bolesti i oslabiti funkcije poput pamćenja i koncentracije.
U nastavku su neke navike koje, prema Atkinsu, svakodnevno štete mozgu.
Socijalna izolacija Izbjegavanje društvenih kontakata može ozbiljno narušiti zdravlje mozga, upozorava Atkins. Ako živimo sami ili se osjećamo povučeno, preporučuje se da planiramo bar jedan do dva društvena susreta nedjeljno.
Sjedelački način života Prema Atkinsu, „gotovo nikakvo kretanje tokom dana“ negativno utiče na mozak jer smanjuje protok krvi i povećava upalne procese. Redovna fizička aktivnost podstiče cirkulaciju i štiti kognitivne funkcije, pa se savjetuje barem nekoliko kraćih šetnji dnevno.
Nedostatak sna Hroničan manjak sna ima štetne posledice po pamćenje, raspoloženje i hormonalnu ravnotežu. Ako ne spavamo najmanje osam sati tokom noći, povećavamo rizik od „moždane magle“, pada raspoloženja i hormonskih poremećaja, navodi Atkins. Kvalitetan, neisprekidan san ključan je za oporavak mozga i stabilne kognitivne funkcije.
Predugo gledanje u ekrane Dugotrajno izlaganje svijetlu sa ekrana može izazvati umor, razdražljivost i smanjenu proizvodnju dopamina, što utiče na emocionalno stanje. Plava svjetlost remeti rad mozga i očiju, a pretjerana upotreba ekrana može dovesti do osjećaja bezvoljnosti. Atkins savjetuje da ograničimo vrijeme provedeno ispred ekrana i uključimo „noćni režim“ na uređajima.
Previše šećera u ishrani Ishrana bogata rafinisanim šećerima povezuje se s upalama i oštećenjem pamćenja. Čak i male navike poput zaslađene kafe ili slatkih grickalica mogu izazvati moždanu maglu i umor. Umjesto prerađenih šećera, Atkins preporučuje prirodne izvore glukoze – poput voća.
