Kastratović je rekao da su predstavnici dvije države razgovarali o svim otvorenim pitanjima, koja su, napomenuo je, tu već tri decenije.
Upitan da li je tačna informacija da će odšteta za logoraše iz Morinja iznositi 17 miliona eura, Kastratović je odgovorio da je ministar vanjskih poslova Hrvatske Goran Grlić Radman prethodnog vikenda boravio u Tivtu, te da je tad potpisan ugovor o donacija Doma Josip Marković Republici Hrvatskoj.
„Obeštećenje svakako jeste na dnevnom redu, ja ne bih licitirao sa ciframa, dogovor između dvije strane je da ne komuniciramo prema javnosti, dok se ne postigne dogovor“, naveo je Kastratović.
Na pitanje koliko je Rezolucija o Jasenovcu otežala zatvaranje Poglavlje 31, Kastratović je rekao da otvorena pitanja između dvije države ne bi vezivao sa bilo kojim aktom ili samim poglavljem, dodavši da odnosi sa Hrvatskom trebaju da budu na najboljem mogućem nivou.
Upitan da li je bilo riječi o brodu Jadran, Kastratović je kazao da su se dogovorili da ne komentarišu pojedinačna pitanja u javnosti, navodeći da diplomatski posao zahtjeva određenu vrstu diskrecije.
„Pitanje granica je nešto što će zahtjevati puno vremena, potrebno je da se formiraju komisije s obje strane. Pokušaćemo sva pitanja da riješimo bilateralno, ukoliko ne budemo mogli da se dogovorimo, moguće je da ćemo ići pred međunarodne forume“, kazao je Kastratović.
Poručio je da je sama činjenica da se o otvorenim pitanjima razgovara bilateralno, pokazatelj zrelosti, te da je to naišlo na pohvale Brisela.
Na pitanje da li je na razgovorima sa hrvatskom stranom bilo pominjano proglašenje crnogorskih zvaničnika za persone non grata, Kastratović je rekao da to ne želi da komentariše, ali da to ne znači da opravdava tu odluku.
Novinar i autor emisije Petar Komnenić napomenuo je da su predstavnici partija vlasti odbili poziv da budu gosti u emisiji.
Ivan Vujović kazao je da predstavnici vlasti „po ustaljenom maniru“ izbjegavaju parlamentarne procedure i gostovanja u emisijama u kojima se govori o važnim temama.
Rekao je da je Crna Gora došla u „ćorskokak“ kad je riječ o evropskim integracijama.
„Stopirani smo u jednom od najvažnijih poglavlja (Poglavlje 31), zna se geneza događaja koji su doveli do toga“, naveo je Vujović, poručivši da je usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu glavna prepreka u zatvaranju Poglavlja 31.
Nikola Rakočević rekao je da je jasno da Brisel želi da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije (EU), te da ta zajednica procesom proširenja pokazuje konkurentnost na geopolitičkom nivou.
Na pitanje Komnenića da li je DPS dao legitimitet Skupštini biranjem Rakočevića za potpredsjednika parlamenta, poslanik DPS-a odgovorio je da „kroz razne platforme i elemente“, uključujući one u Skupštini, mogu da „dobace“ do vanrednih parlamentarnih izbora.
Istakao je da više Brisel želi Crnu Goru u EU, nego vlast, te da je važno da cjeloukpno društvo radi na ulasku u EU, dodajući da postoji „jasna direktiva“ iz Beograda da se Crna Gora „posvađa“ sa Hrvatskom.
Miodrag Lekić je, govoreći o poziciji Crne Gore u pregovorima s Hrvatskom, kazao da ne misli da je Crna Gora u defanzivnoj poziciji, već da je u pitanju „konfuzija“.
„Mislim da vlada vrijednosna dezintegracija zemlje, koja se prelama u duhovnu. Tu su postavlja odnos prema zemljama susjedima. Nisam saglasan u tome da vlast ne želi da uđe u EU, to je jedan adut za dalje političko djelovanje. Ne vjerujem da se iz neke druge zemlje upravlja Vladom“, naveo je on.
Poručio je da je Vlada kolektivni organ, te da je svaki pojedinac odgovoran za njen rad.
Na Komnenićevu konstataciju da Skupština Srbije nije usvojila Rezoluciju u Jasenovcu, Lekić je kazao da bi zahtjevi Zagreba postojali i da crnogorski parlament nije usvojio tu rezoluciju.
„Mislim da je nefer odnos Hrvatske da su Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić proglašeni za personu non grata“, kazao je Lekić, naglasivši da je rezolucija ipak donešena ishitreno.
Gosti večerašnje emisije „Načisto“ na TV Vijesti su: potpredsjednik Skupštine i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević, diplomata i bivši ministar spoljnih poslova Miodrag Lekić i lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović.
