Ministarka turizma Simonida Kordić u intervjuu za BORBU kazala je da svi trenutni pokazatelji daju razlog za optimizam i najavljuju uspješnu turističku sezonu, što bi trebalo da je interes svih u državi.
Ona je za naš portal sumirala podatke Nacionalne turističke organizacije i saopštila da je 5. juna u Crnoj Gori registrovano 53.485 turista.
„To predstavlja rast od preko 6% u odnosu na isti period prošle godine, odnosno oko 13% više u poređenju sa rekordnom 2019. godinom. U hotelima je boravilo 7% više gostiju nego prošle godine i 10,30% više u odnosu na isti period 2019. Privatni smještaj bilježi 26.601 turista, što je povećanje skoro 4% u odnosu na prošlu godinu i oko 12% više u odnosu na 2019. U aprilu ove godine, na svim graničnim prelazima zabilježen je rast broja putnika 62% u odnosu na mart, i 10% više u odnosu na april prošle godine“, kazala je Kordićeva za Borbu.
Ona je za naš portal komentarisala i informaciju da je izabrana za predsjednika Komisije za Evropu u okviru UN Svjetske turističke organizacije i kazala da je to značajno međunarodno priznanje dosadašnjem angažmanu na promociji Crne Gore, pogotovo što je naša država izabrana na čelo Komisije simboličnu na 50. godišnjicu postojanja organizacije.
Komentarisala je i ono što njen resor planira da postigne u narednim godinama njenog mandata.
„Glavni prioriteti Ministarstva turizma usmjereni su na jačanje međunarodne pozicije Crne Gore kao turističke destinacije, proširenje emitivnih tržišta, kao i na ravnomjeran i održiv razvoj turizma unutar zemlje, otvaranje novih investicionih aktivnosti, i što je posebno važno proširenje i unaprijeđenje ponude kako bi sezona trajala 365 dana“, kazala je između ostalog ministarka Kordić.
Borba: Izabrani ste za predsjednika Komisije za Evropu u okviru UN Svjetske turističke organizacije. Šta ovo znači za Crnu Goru i turizam?
UN Svjetska turistička organizacija predstavlja najvažniju globalnu instituciju u oblasti turizma. Izbor Crne Gore na čelo Komisije za Evropu u narednom dvogodišnjem mandatu, i to simbolično na 50. godišnjicu postojanja organizacije, je značajno međunarodno priznanje našem dosadašnjem angažmanu na promociji Crne Gore kao atraktivne, odgovorne i sve prepoznatljivije turističke destinacije.
Ovaj uspjeh nije došao slučajno – rezultat je intenzivne diplomatske aktivnosti i posvećenosti. U proteklih devet mjeseci imala sam priliku da se sastanem sa ministrima, potpredsjednicima i predsjednicima vlada, kao i sa predstavnicima privrede iz više od 20 zemalja.
Na glasanju u Bakuu Crna Gora je dobila podršku 24 zemlje sa pravom glasa, dok su Poljska i Litvanija izabrane za potpredsjednike. Ovo je prvi put da Crna Gora zauzima tako visoku poziciju u okviru UN Svjetske turisticke organizacije.
Predsjedavanje donosi i veću vidljivost Crne Gore – bićemo prisutniji na važnim globalnim događajima, naš glas će se snažnije čuti, kako u promociji destinacije, tako i u zastupanju interesa evropskog turizma. Ovo je i vrijedna platforma i za nova partnerstva – sa privatnim sektorom, akademskom zajednicom, hotelijersko-ugostiteljskim grupacijama i brojnim članovima UN Turizma iz cijelog svijeta. Evropa je najposjećeniji svjetski turistički region – i ta pozicija nosi i prestiž i odgovornost. Predsjedavanje otvara vrata snažnijoj međunarodnoj saradnji, primjeni najboljih praksi i jačanju kapaciteta Crne Gore u oblastima u kojima želimo dodatno da napredujemo – održivi razvoj, pozicioniranje specifičnih turističkih proizvoda i unapređenje investicionog ambijenta. Ova funkcija ima dodatnu vrijednost i u kontekstu evropskih integracija i strateške orijentacije Vlade ka stabilnosti i jačanju ekonomije, u kojoj turizam učestvuje sa oko 30% BDP-a.
Borba: Koji su glavni prioriteti Ministarstva turizma narednih godina? Šta je to što su aktivnosti Ministarstva?
Glavni prioriteti Ministarstva turizma usmjereni su na jačanje međunarodne pozicije Crne Gore kao turističke destinacije, proširenje emitivnih tržišta, kao i na ravnomjeran i održiv razvoj turizma unutar zemlje, otvaranje novih investicionih aktivnosti, i što je posebno važno proširenje i unaprijeđenje ponude kako bi sezona trajala 365 dana.
S obzirom na to da je turizam najveća izvozna privredna grana u Crnoj Gori, posebno se fokusiramo na međunarodnu promociju, odnosno otvaranje prema novim tržištima. Zavisnost od ograničenog broja tržišta pokazala se kao izazov u uslovima kriza, poput rata u Ukrajini i Rusiji, te je diverzifikacija proizvoda naš strateški cilj. U tom pravcu, kroz intenzivne diplomatske i poslovne aktivnosti u proteklih devet mjeseci, ostvarili smo značajne kontakte. Rezultati su već vidljivi – zabilježen je rast broja dolazaka iz SAD-a, Izraela, Kine, Centralne Azije…
Pokrenuli smo projekat “Destinacija Balkan”, odnosno regionalno povezivanje, kroz koncept „moj gost je i tvoj gost“, koji omogućava privlačenje turista sa dalekih tržišta koji često borave kraće na jednoj destinaciji. Time ne samo da povećavamo broj dolazaka, već i gradimo održiviji model turizma u regionu.
Ministarstvo je posvećeno dugoročnim ulaganjima, poput pokretanja strateških projekata koji će donijeti benefite u budućnosti. Jedan od ključnih je projekat vještačkog osnježavanja, koji će omogućiti stabilnije zimske sezone – nešto što do sada nijedna vlada nije pokrenula, a što je od presudnog značaja za razvoj planinskog turizma.
Dalji prioriteti uključuju ujednačen turistički razvoj cijele zemlje, sa posebnim akcentom na podsticanje sjevera i smanjenje sezonalnosti. Želimo da turizam bude aktivan tokom cijele godine i da doprinosi razvoju svih krajeva Crne Gore.
Iako neke važne oblasti nisu u direktnoj nadležnosti Ministarstva turizma – poput kapaciteta aerodroma, saobraćajnih gužvi i funkcionisanja graničnih prelaza – aktivno radimo na iniciranju rješenja i saradnji sa drugim resornim institucijama. Jedan od konkretnih prijedloga je uvođenje tranzitnih taksi, kako bi se smanjile gužve i poboljšalo ukupno iskustvo turista.
Procesi koji su u okviru naših nadležnosti su završeni, osnovali smo medjuresornu radnu grupu koja je razmotrila mogućnost uvođenja tranzitnih raksi i donijela pozitivnu odluku, i sada je na Vladi i resornom ministarstvu da preduzmu naredne korake kako bi se ti planovi i realizovali.
Borba: Kakvu sezonu očekujete?
Svi trenutni pokazatelji daju razlog za optimizam i najavljuju uspješnu turističku sezonu, što bi trebalo da je interes svih u državi.
Prema izvještaju “Stanje na dan” Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, 5. juna registrovano je 53.485 turista, što predstavlja rast od preko 6% u odnosu na isti period prošle godine, odnosno oko 13% više u poređenju sa rekordnom 2019. godinom. U hotelima je boravilo 7% više gostiju nego prošle godine i 10,30% više u odnosu na isti period 2019. Privatni smještaj bilježi 26.601 turista, što je povećanje skoro 4% u odnosu na prošlu godinu i oko 12% više u odnosu na 2019. U aprilu ove godine, na svim graničnim prelazima zabilježen je rast broja putnika 62% u odnosu na mart, i 10% više u odnosu na april prošle godine.
Na Aerodromima Crne Gore, u prva četiri mjeseca 2025. zabilježen je rast prometa aviona za 2,04% u odnosu na isti period 2024. i 6% više u odnosu na 2019. Porastao je i broj putnika 1,58% u odnosu na prošlu godinu, odnosno 32% više u odnosu na isti period 2019. Air Montenegro je u periodu januar–mart realizovao ukupno 940 letova, što je 27% više nego prethodne godine. U istom periodu prevezeno je 44% više putnika u odnosu na prva tri mjeseca 2024. Konačno, Nacionalni parkovi Crne Gore su tokom prva četiri mjeseca ove godine zabilježili preko 40% više posjetilaca nego lani.
Borba: Nedavno je objelodanjena informacija da je prethodna Vlada Crne Gore „napumpala“ brojku turista koji su posjetili Crnu Goru 2023. godine sa pridošlim građanima Rusije i Ukrajine koji su izbjegli iz rata. Kako to komentarišete?
Važno je napraviti jasnu razliku između realnih pokazatelja i statističkih interpretacija i sagledati podatke u širem kontekstu.
Kao što je naš resor više puta upozoravao – Crna Gora nema jedinstven, sistemski uređen i pouzdan način za brojanje turista. To dovodi do ozbiljnih disbalansa između registrovanog rasta broja gostiju, a pada broja noćenja. Nameće se logično pitanje – odakle ovakav raskorak?
Jedan od ključnih razloga, kako objašnjava i dio stručne javnosti, jeste činjenica da su tokom 2023. godine u zvaničnu turističku statistiku ušli i brojni državljani Rusije i Ukrajine koji su zapravo, zbog ratnih dešavanja, došli u Crnu Goru kao privremeni stanovnici, a ne kao turisti. Njihovo prisustvo, naročito u individualnom i privatnom smještaju, značajno je uticalo na ukupan broj noćenja i vještački „napumpalo“ rezultate.
Dovoljno je pogledati podatke iz prvog kvartala 2025. godine – državljani Rusije su ostvarili čak 115.681 noćenje manje u odnosu na isti period prethodne godine.
Zbog toga je pitanje realne i transparentne statistike – zadatak broj 1. Samo uz tačno i objektivno praćenje turističkih tokova možemo donositi dobre odluke, planirati razvoj, i izbjeći politizaciju i proizvoljne interpretacije koje ne odražavaju pravo stanje na terenu.
Svjedoci smo jedne intenzivne kampanje kojom se tendencioznim predstavljanjem i tumačenjem podataka, želi nanijeti šteta turizmu. Moramo imati na umu da od uspjeha turizma zavise i plate i penzije, a taj uspjeh zavisi od svih nas: i od resornog ministarstva, i od cijele Vlade, ali i od medija, hotelijera, ugostitelja, ljubaznih konobara, revnosnih policajaca ali i od javnih nastupa i interpretacija koje oblikuju percepciju kako domaće tako i međunarodne javnosti i naših potencijalnih turista.
Unaprijed proglašavati sezonu lošom ili prizivati njen neuspjeh nije kritika – to je kampanja protiv sopstvenog turizma, privrede, i na kraju države.
