Poslovni ambijent u Crnoj Gori je posljednjih godina napredovao, ali pred privredom i dalje stoje ozbiljni izazovi, ocijenio je predsjednik Unije poslodavaca (UPCG), Slobodan Mikavica.
On je u prvoj epizodi podcasta Talk UP, kazao da je zbog toga ključno omogućiti jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja, kako bi se stvorili stabilni temelji za održiv razvoj i ulazak u Evropsku uniju (EU).
Tema prve epizode podkasta bila je Unapređenje poslovnog ambijenta i uloga poslovnih asocijacija. Podkast realizuje UPCG u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada.
Mikavica je, govoreći u aktulnom stanju poslovnog ambijenta, istakao da su reforme poput fiskalizacije značajno unaprijedile poslovno okruženje, prenosi PR Centar.
On je posebno ukazao na važnost subvencionih programa za zapošljavanje, proizvodnju i poljoprivredu, koji su, kako smatra, zajedno sa liberalizacijom u izdavanju građevinskih dozvola, doprinijeli smanjenju nezaposlenosti i snažnom razvoju građevinskog sektora.
„Sve ove mjere doprinijele su ekonomskom rastu, ali procesi nisu dovoljno brzi. Privrednici ne traže povlastice. Tražimo jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja. U takvim uslovima rezultati dolaze sami od sebe“, rekao je Mikavica.
Analizirajući ključne izazove, Mikavica je naveo da je UPCG kroz dokument Biznis Agenda 2025 identifikovala deset ključnih biznis barijera, među kojima je kao najvažnije izdvojio nedovoljnu efikasnost javne uprave, loš regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, nepovoljne uslovi za finansiranje biznisa i sivu ekonomiju.
On je naglasio značaj reforme javne uprave, ističući da je njena optimizacija ključna.
„Istraživanja pokazuju da oko 23,7 odsto svih zaposlenih u Crnoj Gori radi u javnoj upravi. Kada uračunamo i neformalne oblike rada, svaki treći zaposleni dolazi iz javnog sektora. To je, prema svim međunarodnim standardima, prevelik broj“, saopštio je Mikavica.
Prema njegovim riječima, toliki aparat opterećuje budžet i usporava razvoj, a rješenje vidi u sveobuhvatnoj digitalizaciji javne uprave.
„Svi podaci moraju biti objedinjeni na jednom e-portalu. Ne smijemo više gubiti vrijeme noseći papire od institucije do institucije. Digitalizacija znači brže procedure, veću transparentnost i manje prostora za korupciju“, objasnio je Mikavica.
On je ocijenio da je zakonskom regulativom potrebno jače zaštititi zviždače, kao i unaprijediti sistem javnih nabavki.
„Iako su uvođenjem elektronskog portala napravljeni pomaci, konkurentnost je i dalje slaba, a naslijeđene barijere iz prethodnih sistema i dalje guše tržište“, poručio je Mikavica.
Na pitanje koliko je crnogorska privreda spremna za članstvo u EU 2028. godine, Mikavica je odgovorio da privrednici aktivno uče od evropskih partnera, ali da i dalje postoji niz ozbiljnih slabosti.
„Privrednici su uglavnom spremni. Međutim, država
mora obezbijediti stabilan i predvidljiv regulatorni okvir. Potrebno je jasno znati koje zakonske obaveze nas čekaju, bez retroaktivnog mijenjanja pravila. Pokušaj uvođenja retroaktivnog oporezivanja ekstraprofita bio je potpuno pogrešan signal investitorima“, naglasio je Mikavica.
On je upozorio i na uticaj politike na poslovni ambijent.
„Da bismo imali profesionalnu, efikasnu javnu upravu, moramo je depolitizovati. Potrebno je da kriterijumi rada, znanja i rezultata budu jedini mjerilo za izbor i ocjenu državnih službenika. Tek tada možemo govoriti o stvaranju pravog tržišta i privlačenju ozbiljnih stranih investicija“, istakao je Mikavica.
On je poručio da je ekonomski razvoj jedini garant boljeg života za građane Crne Gore i da se svi napori društva moraju usmjeriti ka stvaranju zdravog, modernog i konkurentnog poslovnog ambijenta.
Mikavica je ocijenio da Crnoj Gori hitno treba jasna i sveobuhvatna strategija razvoja, naročito u ključnim sektorima poput turizma, kako bi se postojeći prirodni resursi valorizovali na održiv i planski način.
„Moramo znati šta želimo da gradimo na određenim dijelovima teritorije – gdje stanove, gdje kondo-hotele, a gdje očuvati prirodna bogatstva kao nacionalnu vrijednost“, kazao je Mikavica, ističući da je neophodan politički, ekonomski i stručni konsenzus oko ovih pitanja.
Prema njegovim riječima, postojanje jasnih strateških planova omogućava veću transparentnost u privlačenju investitora, smanjuje mogućnosti privilegovanih odluka i otvara prostor za učešće domaćih kompanija u razvoju države.
On je ukazao na potrebu da Crna Gora zadrži zemljište u vlasništvu svojih građana i da strane investicije usmjerava u sektore kao što su IT industrija i poljoprivreda, a ne samo u prodaju nekretnina.
Govoreći o socijalnom dijalogu, Mikavica je naglasio da je UPCG prepoznata kao reprezentativna poslodavačka organizacija od Međunarodne organizacije rada i da redovno učestvuje u procesima donošenja odluka kroz Socijalni savjet.
On je pohvalio saradnju sa međunarodnim partnerima, posebno sa Međunarodnom organizacijom rada, koja pruža dragocjenu podršku u usmjeravanju razvoja crnogorskog društva.
Uprkos naporima socijalnih partnera, Mikavica je ukazao na problem političkog ignorisanja dogovorenih rješenja.
„Jedan o primjera je i neusvajanje inicijative o izjednačavanju starosne granice za odlazak u penziju u javnom i privatnom sektoru na 67 godina, iako je taj prijedlog usvojen na Socijalnom savjetu“, rekao je Mikavica.
On je podsjetio na inicijativu UPCG za izmjene Zakona o trgovini, kojim bi se omogućio rad nedjeljom tokom turističke sezone uz odgovarajuće nadoknade za zaposlene.
„I pored dogovora sa sindikatima, predlog još nije stavljen na glasanje u Skupštini, što vidimo kao rezultat političkih kalkulacija“, naveo je Mikavica.
Odgovarajući na pitanje kako su migracije uticale na ekonomiju, Mikavica je kazao da su ekonomski razlozi tek treći po važnosti među motivima zbog kojih građani napuštaju Crnu Goru.
„Poslovni ambijent, sigurnost u društvu i mogućnosti za profesionalni razvoj su ključni faktori za ostanak ljudi“, istakao je Mikavica, upozoravajući da država mora aktivno djelovati kako bi zaustavila unutrašnje migracije i podstakla povratak iseljenika.
On je istakao i značajne promjene koje je izazvao priliv stranog stanovništva, posebno iz Rusije, Ukrajine i Turske, ukazujući na potrebu strateškog planiranja demografskih tokova i zaštite nacionalnih interesa.
„Ne možemo ove promjene prikazivati kao privremene turističke boravke. Moramo ozbiljno analizirati benefite i potencijalne izazove koje nosi masovni dolazak stranaca“, poručio je Mikavica.
Komentarišući aktuelno pitanje o stranim investicijama, Mikavica je ocijenio da iako su strane investicije značajno transformisale crnogorsku ekonomiju od obnove nezavisnosti, posljednjih godina je primjetan pad ulaganja u realni sektor, uz naglašeni rast investicija u nekretnine.
„To jeste kratkoročno korisno, ali dugoročno, održivi rast zahtijeva fokus na proizvodne i inovativne sektore“, rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, kompanije iz EU neće doći u neku državu ukoliko ne imaju jasnu viziju šta su njihove obaveze, šta mogu da planiraju i kakvi su rezultati njihovog poslovanja u Crnoj Gori.
„S druge strane, očigledno je da su ostali mnogi koji imaju određene barijere u tom dijelu. Da ne kažem reketiranje, teška je to riječ bez dokaza, ali na određeni način su neki ustupci od njih možda bili traženi, a oni su možda bili spremni da ih premoste. Činjenica da i dalje nemamo kvalitetne investitore iz EU, ne ide nam u prilog“, upozorio je Mikavica.
On smatra da nam nijesu potrebni privilegovani investitori.
„Mislim da bi se, u jednakim uslovima kakve nudimo stranim kompanijama, mogao naći i domaći kapital, bilo onaj koji je trenutno angažovan u inostranstvu, bilo štednja građana koja iznosi oko tri milijarde EUR i nalazi se u bankama“, rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, to je ogroman kapital koji, kroz kvalitetne projekte, može postati interesantan domaćem stanovništvu.
