Većina funkcionera prošle godine je odbila da Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) omogući uvid u svoje bankovne račune, pokazala je analiza imovinskih kartona najviših javnih funkcionera iz izvršne, zakonodavne i sudske vlasti za 2024. godinu koju je sproveo Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Kako je rečeno iz CGO-a, od ukupno 170 analiziranih funkcionera, čak 115 nije dalo saglasnost za provjeru računa, dok je samo 55 iskazalo spremnost na taj dodatni nivo finansijske transparentnosti.
Umjesto da visoki funkcioneri budu primjer otvorenosti i odgovornosti, oni pokazuju ozbiljan otpor prema jednoj od osnovnih antikorupcijskih mjera, kada je to u domenu njihove odluke, a ne zakonske obaveze, kazali su iz te nevladine organizacije (NVO).
„U sastavu 44. Vlade Crne Gore, od 32 člana u 2024. godini, 20 ih nije dozvolilo uvid u svoje bankovne račune, dok je tek 12 – odnosno svaki treći – prihvatilo ovu vrstu nadzora.
Skupština Crne Gore, koja je na svojoj Internet stranici u oktobru 2024. godine istakla da je, u okviru jednog projekta, rangirana kao najtransparentniji parlament u regionu, ima 54 poslanika/ce koji su, iste 2024. godine, odbili da ASK-u dozvole pristup bankovnim računima. Iako se u Crnoj Gori rijetko dostiže dvotrećinska većina za reforme, u ovom slučaju postignuta je – ali u funkciji zatvaranja vrata finansijskoj kontroli poslanika/ca.
Ni pravosuđe ne zaostaje. Od 26 analiziranih tužilaca na najvišim funkcijama, 20 ih nije dalo saglasnost, a slično je i u sudstvu – gdje je 21 od 30 najviših funkcionera u sudstvu odbio da ASK-u otvori uvid u račune“, navodi se u saopštenju koje je CGO dostavio medijima, a koje potpisuje Nikola Đurašević, saradnik na programima.
Iz te NVO podsjećaju da je do nedavno saglasnost za provjeru računa bila stvar dobre volje, ali i indikativan signal spremnosti na odgovornost.
„Međutim, novi Zakon o sprečavanju korupcije, usvojen prošle godine, donosi promjenu: ASK više ne traži saglasnost – ona se podrazumijeva. Agencija sada ima zakonsko ovlašćenje da samostalno izvrši uvid u račune svih funkcionera koji su dužni da podnesu imovinske kartone.
Ovo zakonsko rješenje jeste iskorak ka jačanju mehanizama za borbu protiv korupcije, ali i potvrda da među najvišim nosiocima vlasti i dalje ne postoji razvijena politička kultura odgovornosti zbog čega je bila neophodna zakonska intervencija“, zaključuje se u saopštenju.
