Smjela odluka Njemačke da odbaci svoja fiskalna pravila mogla bi biti prekretnica za posustalu evropsku ekonomiju, a najveća evropska država ponovo bi mogla postati pokretačka snaga letargičnog bloka koji zaostaje za globalnim konkurentima, ocjenjuje agencija Rojters.
Suočena s prijetnjom gubitka svog vojnog zaštitnika i najvećeg kupca nakon promjene administracije u Vašingtonu, Njemačka je najavila ogromna ulaganja u odbranu i infrastrukturu, što predstavlja jednu od njenih najvećih političkih promjena od pada Berlinskog zida 1989.
Odluka je uslijedila samo nekoliko sati nakon predloga Evropske komisije da promijeni budžetska pravila EU kako bi omogućila zaduživanje do 150 milijardi eura za ponovno naoružavanje, kao i veću slobodu zemljama članicama u sopstvenim rashodima.
Oba koraka su, kako navodi Rojters, pokrenuta iz straha da Evropa, sa Donaldom Trampom u Bijeloj kući, više ne može biti sigurna u američku zaštitu dok Rusija prijeti istočnom krilu kontinenta.
Ova dva poteza predstavljaju ogromnu promjenu, naročito za Njemačku, koja je nakon dvije uzastopne godine ekonomske kontrakcije ismijavana kao “bolesnik Evrope” i kritikovana zbog odbijanja vlade da troši uprkos velikom fiskalnom kapacitetu.
“Zaista velika bazuka”, napisao je ekonomista Berenberga Holger Šmiding. “Predlozi za trenutno popuštanje njemačkih fiskalnih pravila će vjerovatno biti usvojeni. Oni predstavljaju veliku fiskalnu prekretnicu za Njemačku.”
“Sve što ste mislili da znate o njemačkim ekonomskim izgledima prije tri mjeseca, pa čak i prije tri nedjelje, treba da odbacite i da svoju analizu započnete iznova”, rekao je Džim Reid iz Dojče Bank. “Ukoliko ovo prođe, pravila igre se mijenjaju”.
Analitičar TS Lombarda, Davide Oneglia, rekao je da je riječ o istorijskoj fiskalnoj promjeni koja “može takođe označiti i prekretnicu u fiskalnim stavovima na nivou EU”, naročito kada se posmatra u kombinaciji sa većom slobodom koju omogućava novi stav Komisije.
Njemački predlozi koji da bi prošli moraju dobiti podršku dvotrećinske većine u parlamentu – predviđaju uspostavljanje infrastrukturnog fonda od 500 milijardi eura, izuzeće troškova za odbranu iznad 1% BDP-a iz fiskalne kočnice i omogućavanje njemačkim regionalnim državama da ostvare mali deficit.
S obzirom na to da je njemački dug tek nešto iznad 60% BDP-a, što je polovina nivoa duga Sjedinjenih Država i dvije trećine prosjeka evrozone, trenutno nema velikih zabrinutosti da Njemačka ide ka neodrživom fiskalnom putu, čak i ako bi dug mogao da dostigne 70% do kraja decenije, ističe Rojters.
Banka Amerike ocijenila je ovaj potez kao krupan, hrabar i prelomni, koji bi mogao da pogura njemački privredni rast bliže 1,5-2% od 2027. nadalje, što bi predstavljalo ogroman zaokret u odnosu na trenutnu stagnaciju.
Ako Njemačka raste, raste i Evropa, budući da njen ogroman industrijski sektor zavisi od dobavljača širom EU, ili su makar tako juče zaključila finansijska tržišta.
Evropske berze su skočile, od Madrida do Budimpešte, euro je ojačao, a razlike u prinosima između njemačkog i ostalog duga evrozone su se smanjile, što sve ukazuje na to da investitori ovaj potez vide kao pozitivan podsticaj za rast cijelog bloka.
Dodatna potrošnja se, takođe, ne smatra prijetnjom višim kamatnim stopama: investitori očekuju još tri smanjenja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke ove godine, a prvo se predviđa već danas, što sugeriše da povećano zaduživanje zasada nije razlog za zabrinutost.
To je vjerovatno zato što Trampova administracija nastavlja da prijeti EU carinama, što bi vjerovatno izazvalo odmazdu, oslabilo rast i obuzdalo inflaciju.
Dok malo država EU ima prostora za povećanje zaduživanja, one, ipak, uživaju određenu zaštitu od ECB-a, koja je obećala da će ih štititi od neopravdanih skokova prinosa na obveznice sve dok se pridržavaju budžetskih pravila EU.
Promjena fiskalnih pravila koju je predložila Evropska komisija zapravo proširuje zaštitni kišobran ECB-a, koja je tokom pandemije dokazala da može djelovati trenutno kako bi smirila nestabilna tržišta.
Prema istraživanju koje je sprovela agencija INSA, 49% Njemaca podržava ublažavanje ograničenja zaduživanja, dok je samo 28% protiv. Međutim, za promjenu fiskalnih pravila i osnivanje posebnog fonda potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu.
Konzervativci Fridriha Merca i Socijaldemokrate (SPD), koji su u pregovorima o formiranju koalicije nakon prošlomjesečnih nacionalnih izbora, iznijeće svoje predloge pred njemački parlament sljedeće nedelje.
Međutim, Zeleni, čija je podrška ključna za sprovođenje reforme u odlazećem parlamentu, odbili su da obećaju svoju podršku, postavljajući pitanje zašto klimatske politike nijesu uključene u plan.
Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) je zaprijetila pravnim postupkom protiv onoga što je nazvao “orgijom duga”. Radikalna Ljevica takođe je zaprijetila tužbom ako Njemačka izda novi dug za finansiranje rashoda u sektoru odbrane.
Konzervativci i SPD žure da predlozi budu usvojeni u odlazećem parlamentu, s obzirom na to da će u novom sazivu parlamenta ekstremno desne i ekstremno lijeve stranke imati kapacitet da blokiraju pošto su ostvarile značajne rezultate na prošlomjesečnim izborima.
