Nacrt Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe koji je uradilo i na dvadesetodnevnu javnu raspravu stavilo Ministarstvo pomorstva jedinstven je slučaj takvog zakona u svijetu i ne sadrži dvije veoma bitne glave – kaznene, odnosno prelazne i završne odredbe.
“Samo ovo pokazuje koliko se neozbiljno i na brzinu pristupilo izradi Nacrta ovog veoma bitnog zakona. Biće zanimljivo vidjeti kako će Ministartvo pomorstva sada da izađe iz ove zbrke koju je samo prouzrokovalo jer ne možete na javnu raspravu ne dati i kaznene odredbe za zakon koji ima 400 članova. Ili pak Ministarstvo pomorstva smatra da za poštovanje ovog zakona od strane svih subjekata na koji se on odnosi nije dovoljna prijetnja bilo kakvom sankcijom, već možda samo apel da ‘svi budu dobri i lijepo se ponašaju’. Krajnje neozbiljno i neprimjereno”, kazao je za “Viijesti” diplomirani pravnik sa višegodišnjim iskustvom rada u pomorstvu i državnoj administraciji, a koji je insistirao na anonimnosti.
Aktuelnim Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe koji je manje kompleksan od Nacrta novog zakona, za prekršioce su propisane novčane kazne od 200 do 20.000 eura.
Sagovornik “Vijesti” ukazuje da Nacrt koga je pripremila Radna grupa predvođena specijalnim savjetnikom ministra pomorstva, kapetanom Vladanom Radonjićem , službenikom Lučke kapetanije Bar, ne sadrži ni glavu “prelazne i završne odrebe”, a u kojoj se, između ostalog, treba da nađu i odredbe kada novi propis formalno stupa na snagu, koje do sada važeće zakone on ukida i zamjenjuje, kada i u kojem roku se moraju donijeti podzakonski akti nephodni za njegovu primjenu u praksi, do kada i koje konkretno aktivnosti moraju donijeti određeni državni organi koji imaju obaveze po novom zakonu itd.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, i neki članovi Radne grupe za izradu Nacrta nezadovoljni su i veoma rezervisani preme onome što je stavljeno na javnu raspravu. Neki od njih su već pisane primjedne uputili i prije nego što je Nacrt otišao na uvid javnosti, ali im, kako saznajemo, niko iz Ministarstva pomorstva (MP) kojim rukovodi PES-ov Filip Radulović nije odgovorio.
Nakon što se prethodna grupa koja je tokom većeg dijela prošle godine pisala novi propis bukvalno raspala, bez da dovrši taj posao, rješenjem ministra Radulovića od 15. januara ove godine formirana je nova Radna grupa za izradu Nacrta ključnog zakona kada su aktivnosti na moru u pitanju. Njoj je dat zadatak da u najkraćem mogućem roku izađe sa materijalom koji bi bio stavljen na javnu raspravu, pa je MP već 17. februara na svom sajtu objavilo Nacrt i poziv za učešče zaintersovanim subjektima u javnoj raspravi čiji će centralni okrugli sto bit održan sjutra u Podgorici. U Radnoj grupi su, osim ministra Radulovića, i državni sekretari u MP Pavle Tripković i Jovan Šćekić , v. d. sekretara MP Andrija Ražnatović , načelnica Direkcije za sigurnost i bezbjednost plovidbe i zaštitu od zagađenja sa plovnih objekata u MP Snežana Đurković , načelnica Direkcije za pomorce, međunarodnu saradnju i usklađivanje propisa Ana Kusovac , direktot Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Nebojša Kaljević , pomoćnik direktora UPSUL-a Žarko Lukšić , lučki kapetani u Kotoru i Baru Mirko Fuštić i Predrag Ratković , predstavnici Lučke kapetanije Bar kapetan Vladan Radonjić, Slađana Nikolić i kapetan Novica Mijović , predstavnici Lučke kapetanije Kotor kapetan Grujica Dudić i Željko Lompar , dekanica Pomorskog fakulteta u Kotoru prof. dr Tatjana Dlabač i profesorica na tom fakultetu prof. dr Jelena Nikčević , te Milan Sekulić iz Sekretarijata za zakonodavstvo.
Zanimljivo je da je Radulović u rješenju o imenovanju Radne grupe naveo da Željko Lompar koji je PSC inspektor u Kotoru, navodno ima titulu kapetana duge plovidbe, iako nije nautičar, već pomorski strojar.
Nacrt zakona ne sadrži eksplicitnu zabranu predstavnicima MP i lučkih kapetanija koje su organi tog ministarstva, da ubuduće budu predavači u privatnim trening centrima ili na fakultetima na kojima se obučavaju i školuju pomorci, odnosno da se ako to rade, kasnije ne mogu pojavljivati u ulozi ispitivača u komisijama koje u lučkim kapetanijama te iste pomorce ispituju i procjenjuju da li su ispunili kritetrijume da im se dodijele breveti (državna svjedočanstva o osposobljenosti u pomorstvu). Ovo je do sada bila vrlo raširena praksa koja je prouzrokovala i veliki broj primjedbi Evrpske agencije za pomorsku sigurnost EMSA na način na koji fiunkcioniše crnogorski sistem obuke i sertifikovanja pomoraca, a što bi naše pomorce moglo dovesti na tzv. crnu listu Međunarodne pomorske organizacije IMO. I neki od aktuelnih članova Radne grupe godinama su bili u takvom nedopustivom konfliktu interesa kao državni činovnici koji bi trebalo da kontrolišu rad fakulteta i centara za obuku pomoraca, predavači za honorar u tim institucijama, a onda ispitivači pred državom vlastitih stidenata i kandidata koje su privatno obučavali za novac.
Uprkos ranijim najavama MP da pomorci osuđeni za krivična djela iz organizovanog kriminala ubuduće neće moći da dobiju pomorsku knjižicu (matrikulu), neophodan dokument da bi uopšte mogli da plove, u Nacrtu novog zakona toga nema u članu 288 koji reguliše obaveze lučkih kapetanija u vezi sa oduzimanjem ovlašćenja o osposobljenosti pomoraca. Tamo su navedena samo tri osnova za ovo oduzimanje (neispunjavanje uslova godina života, sticanje ovlašćenja na osnovu krivotvorenih i neistinitih dokumenata, trajna zdravstvena nesposobnost za obavljanje određenih poslova), ali ne i oduzimanje matrikule i breveta pomorcima koji učestvuju u organizovanim kriminalnim aktivnostima.
Stoga su neki od učesnika u javnoj raspravi već zatražili od MP da se u ovaj član kao osnov za oduzimanje matrikule i breveta uvede i situacija kada se “pravosnažno utvrdilo (u saradnji sa Ministarstvom pravde) da se pomorac bavio kriminalnim radnjama tokom boravka na brodu ili tokom boravka u državi/inostranstvu”.
