Cijena stanova u novogradnji od 2018. godine porasla je za 65,8 odsto, dok je istovremeno prosječna neto zarada veća za 63,3 odsto, odnosno sada je za kupovinu jednog kvadrata potrebno malo više od dvije zarade (2,17) nešto više nego prije šest godina kada je trebalo 2,12 plata.
Prema podacima Monstata, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Crnoj Gori u drugom kvartalu (april, maj i jun) iznosila je 1.821 euro, dok je u 2018. godini taj kvadrat vrijedio 1.098 eura. Prosječna neto zarada u toj 2018. iznosila je 513 eura, a sada u junu je bila 838 eura. Tako da i pored značajnog rasta plata, zbog povećanja cijena, nije povećana kupovna moć građana kada su stanovi u pitanju.
Monstatovi podaci ukazuju da je sadašnja prosječna cijena kvadrata stana najveća do sada, i da je oboren rekord sa kraja prošle godine kada je iznosila 1.795 eura.
Izvor “Vijesti” iz građevinskog sektora kazao je da cijene praktično miruju u zadnjih pola godine, a da prosjek koji računa Monstat zavisi i od toga da li je u tom kvartalu prodato malo više stanova na skupljim ili jeftinijim lokacijama.
“Zbog toga mogu nastati razlike od tih 20-30 eura u cijenama koje pokazuju izvještaji Monstata ali je suština da tržište, što se tiče cijena, sada miruje, nakon velikog rasta tokom protekle dvije godine. Kada je u pitanju prodaja, tu je situacija drugačija. U protekle dvije godine značajnu većinu kupaca činili su stranci, kojima su bile prihvatljive i veće cijene zbog čega su one i rasle, sada imamo situaciju da se interesovanje strana za kupovinu nekretnina smanjuje što u narednom periodu može uticati i na kretanje cijena”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Statistički podaci “Monstata” pokazuju i da sada investitori traže manje dozvola za gradnju stanova u odnosu na prošlu godinu, U prvom kvartalu ove godine (januar, februar, mart) izdato je građevinskih dozvola i prijava radova za izgradnju 398 stanova, dok je prošle godine u istom periodu odobrena gradnja za 502 stana.
U prošloj godini su izdate dozvole za gradnju ukupno 2.158 stanova, dok rekord u ovim brojkama i dalje drži 2017. godina kada je odobrena gradnja za 4.439 stanova. Najmanje dozvola za gradnju stanova izdato je u godinama pandemije koronavirusa – u 2020. odobrena je gradnja 1.297 stanova, a u 2021. za svega 649 stanova.
“Nakon te 2017. godine imali smo nekoliko kriza sa nabavkom i cijenama građevinskog materijala, povećavanjem broja onih koji se bave stanogradnjom, velikim brojem stanova na tržištu a tada niskim cijenama, zatim je uslijedila korona kada je interesovanje za kupovinu stanova značajno opalo, nakon toga imali smo krizu zbog rata u Ukrajini, prekide u snabdijevanju građevinskim materijalima i njihov značajan rast, tako da se sada završavaju mnoge zgrade za koje su dobijene dozvole prije tih šest-sedam godina. Trenutno se samo u Podgorici u raznim fazama gradnje nalazi oko tri hiljade stanova, čija je prodaja većinom ranije ugovorena”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Od interesovanja kupaca će zavisiti da li ćemo imati višak stanova na tržištu ili manjak, a posredno će to uticati i na cijene.
“Ako se nastavi pad interesovanja stranaca za kupovinu stanova, može da se poveća broj neprodatih stanova kod investitora i da to ventualno bude uticalo na nešto niže cijene ubuduće. Ako se kroz rast zarada povećava kreditna sposobnost radnika koji su sada na minimalnim zaradama, to može uticati da oni postanu kreditno sposobni, pa da na taj način postanu kupci. Cijene stanova zavise od više faktora i to je teško prognozirati, tako da je nezahvalno prognozirati kako će se cijene kretati ubuduće”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Podaci Centralne banke pokazuju da raste vrijednost odobrenih stambenih kredita, dok se smanjuju stope na stambene kredite.
Prema ovim podacima u periodu januar-jul ove godine banke u Crnoj Gori odobrile su stambene kredite ukupne vrijednosti od 100,7 miliona eura, dok je za istih sedam mjeseci prošle godine vrijednost odobrenih stambenih kredita bila 61,9 miliona eura. To je rast od 62 odsto.
Prema podacima iz izvještaja Centralne banke o kamatnim stopama, prosječna efektivna kamatna stopa u julu na stambene kredite iznosila je 5,56 odsto, dok je u istom mjesecu prošle godine bila 6,42 odsto.
Kamate u crnogorskim bankama počelu su da se smanjuju na većinu kreditnih proizvoda od marta ove godine, nakon razgovora predstavnika banaka sa guvernerkom Irenom Radović. Tako da su kamatne stope na stambene kredite za četiri mjeseca pale sa 6,47 na 5,56 odsto.
Šestomjesečni EURIBOR, koji značajno utiče na iznose svih kamatnih stopa u eurima, zbog novih mjera Evropske centralne banke, takođe je u padu od kraja prošle godine kada je iznosio 4,14 odsto na sadašnjih oko 3,4 odsto.
Prema podacima Monstata, cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici u drugom kvartalu ove godine iznosila je 1.763 eura, dok je krajem prošle godine postavljen rekord sa cijenom od 1.862 eura. Odnosno za ovih šest mjeseci došlo je do pada za sto eura ili 5,6 odsto.
U primorskom regionu prosječna cijena sada iznosi 2.107 eura, dok je u posljednjem kvartalu prošle godine bila 1.771 euro. To je rast od 19 odsto. Upravo je ovaj rast na primorju održao visok prosjek na nivou države.
U središnjem regionu, koji pokriva opštine Cetinje, Danilovgrad, Nikšić, Tuzi i Zeta, cijena kvadrata stana u novogradnji sada je iznosila 960 eura dok je prije šest mjeseci bila 915 eura. To je rast od 4,9 odsto.
U drugom kvartalu ove godine, Monstat nije zabilježio prodaju stanova u sjevernom regionu, zbog čega nije ni prikazao cijene za njega. U ovom regioni prije šest mjeseci prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji bila je 1.091 eura.
Takođe, prema podacima Monstata u oba kvartala ove godine nije bilo prodaje stanova iz fondova solidarne stambene izgradnje, kojim većinom upravlja nekoliko sindikalnih stambenih zadruga.
Tokom prošle i pretprošle godine, cijene stanova iz ovih fondova za korisnike su iznosile oko 600 eura.
