Savjet Radio televizije Crne Gore (RTCG) na današnjoj sjednici većinom glasova usvojio je novi Etički kodeks javnog servisa, kojim je, između ostalog, zabranjen dodatni rad zaposlenima kod drugih poslodavaca bez saglasnosti.
Takođe, novinarima i kreativnom osoblju zabranjeno je da se glasom ili likom pojavljuju u reklamama, osim kada se taj posao obavlja volonterski u sklopu humanitarnih akcija ili ako imaju posebno odobrenje generalnog direktora.
Prema usvojenom kodeksu, zaposlenom se ne može zabraniti izražavanje kritičkog vrijednosnog suda, ukoliko je u stanju da dokaže da je u svom javnom nastupu govorio istinu…
Pravnica Irena Vešović rekla je da je na tom dokumentu radila tročlana komisija – po jedan član Savjeta i menadžmenta i predstavnik sindikata.
„Obradili smo između ostalog prava i obaveze zaposlenih u RTCG, definisali zabranu diskriminacije, sukob interesa, javni nastup što je vrlo važno, kako da zaposleni postupaju tokom javnih nastupa i na koji način da čuvaju ugled RTCG, uvažili smo sugestiju i definisali etički odbor koji čine po dva predstavnika menadžmenta, reprezentativna sindikata i Savjeta i jedno nezavisno lice… Odgovornost za kršenje kodeksa, na osnovu mišljenja etičkog odbora pokreće generalni direktor, u skladu sa Zakonom o radu“, kazala je Vešović.
Potpredsjednica Savjeta Marijana Camović Veličković ocijenila je da je formiranje etičkog odbora oduzimanje nadležnosti Savjetu, još jedno u nizu, dok je članica Milica Špajak pozdravila formiranje tog tijela.
Član Savjeta Filip Lazović koji je učestvovao u izradi dokumenta rekao je da smatra da je taj posao urađen korektno, ali da bi volio da se kolege uključe i unaprijede dokument.
Camović Veličković upitala je na koji način će se kodeks odnositi, kako stoji u njemu, i na honorarce i šta se dešava ukoliko oni povrijede radnu obavezu, ocijenivši da je nelogično da se protiv njih vodi postupak, a Vešović je objasnila da bi oni sigurno neće moći disciplinski da budu odgovorni, ali su mišljenja da bi u samom poslovniku o radu etičkog odbora definisali taj vid odgovornosti za njih.
Potpredsjednica Savjeta kazala je da je članom 13 definisano da zaposleni, novinari i kreativno osoblje, ne smiju da se svojim glasom i likom pojavljuju u ekonomskim reklamnim porukama, osim ako se taj posao obavlja volonterski u sklopu humanitanih akcija u kojima učestvuje RTCG ili ako imaju posebno odobrenje generalnog direktora.
Ona smatra da u tom članu postoji prostor za zloupotrebu jer se dozvoljava da se proizvoljno odlučuje o tome.
Predsjednik Savjeta Veselin Drljević kazao je da kao dugogodišnji novinar smatra da ne bi trebalo da zaposleni rade izvan matične kuće i imaju bilo kakav angažman, jer se to kosi sa standardima i da to ne bi trebalo da odobrava ni generalni direktor.
Camović Veličković ukazala je da je sporan i član 14 stav 1 prema kojem zaposlenima nije dozvoljeno da budu profesionalno angažovani kod drugih lica na poslovima iz djelokruga rada RTCG.
„Izlazi se iz okvira nadležnosti poslodavca… Ako neko odradi osam sati u RTCG, može da radi šta želi nakon toga, osim ako je klauzula o lojalnosti definisana ugovorom shodno zakonu o radu i prema onima koji imaju specifična znanja“, smatra ona.
Camović Veličković je problematizovala i to što se prema Etičkom kodeksu ne može zabraniti izražavanje kritičkog vrijednosnog suda, ukoliko je u stanju da dokaže da je u svom javnom nastupu govorio istinu, što se odnosi i na društvene mreže. Pitala je ko testira zaposlenog da li je govorio istinu i da li to podrazumijeva da za svaki status na Fejsbuku može da bude isleđivan.
Camović Veličković rekla je da po novom kodeksu zaposleni ne smije u javnosti iznositi podatke koji su predmet sudskog odlučivanja pogotovo one koji se odnose na sudski postupak koji je u toku.
„Da li to znači da neko ne smije da govori o sudskom sporu koji se vodi protiv Borisa Raonića ili da ne smije da kaže svom sindikalnom predstavniku o sudskom sporu koji je pokrenuo… Da li 800 zaposlenih ne smije komentarisati da je Raonić nezakonito izabran ili će u suprotnom biti otpušten“, upitala je Camović Veličković.
Savjet je usvojio predlog da se taj dio odredbe briše, te da zaposleni ne smiju u javnost iznositi podatke koji su utvrđeni kao poslovna tajna.
