U Crnoj Gori potreban je sistemski pristup i kreiranje veza između svih aktera kako bi se prevladali izazovi poput dezinformacija, propagande, neetičkih praksi, a potrebno je i jačati nezavisnost medija, zagovarati visoke profesionalne standarde i podržati inicijative koje podstiču medijsku pismenost i transparentnost.
To je saopštila ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović na Donatorskoj konferenciji „Zdraviji medijski ekosistem“, koju je Ministarstvo kulture i medija realizovalo u cilju podrške realizaciji Medijske strategije i osnaživanja medijskog pejzaža Crne Gore za predstavnike međunarodnih organizacija, institucija, medija i civilnog sektora.
Ministarka smatra da se tradicionalni crnogorski mediji dobro nose sa izazovima današnjice i da dominantno ne kreiraju lažne vijesti, “makar ne sa namjerom dezinformisanja”.
“I to je dobro. Ipak i kod nas bujaju portal koji prenose i kreiraju lažne vijesti, koje ne služe na čast novinarskoj etici i standardima. Takođe, naš medijski prostor izložen je regionalnim medijima, među kojima ima dosta primjera žutila, tabloidnog novinarstva, ali i dezinformacija, defamacija, pa i malignog uticaja. Zbog ovakvog načina izvještavanja, jedna je regionalna medijska kuća od strane naših institucija dobila i zabranu emitovanja”, navela je Vujović.
Ukazala je da mnogi građani nemaju dovoljno znanja i vještina kako kritički procijeniti informacije koje konzumiraju u medijima, naročito na internetu, na društvenim medijima.
“Nedostatak medijske pismenosti olakšava širenje lažnih vijestii dezinformacija i dovodi do neinformisanih odluka građana. Medijskom pismenošću najviše se bave institucije, obrazovni sistem, nauka, kultura i mediji, brojne NVO, ali potreban je sistemski pristup i kreiranje veza između svih aktera, da bi se već od osnovnog obrazovanja mladi osposobljavali za kritički i analitički pristup medijskim porukama”, istakla je Vujović.
Kazala je da je poseban izazov obučiti građane starije dobi za snalaženje u online prostoru.
“Jasno je da je složen zadatak pred nama, na kojem ni u svijetu ne postoji jedinstven i učinkovit odgovor. Edukacija javnosti o medijskoj pismenosti, podrška slobodnom,
profesionalnom, kvalitetnom novinarstvu, podizanje svijesti o lažnim vijestima, podsticanje transparentnosti u medijskom okruženju, jačanje regulatornog okvira, neki su od ključnih koraka, koji zahtjevaju dugoročnu koordiniranu akciju različitih subjekata”, navela je Vujović.
Podsjetila je da je budžetom Ministarstva kulture i medija za ovu godinu opredijeljeno 700.000 eura za realizaciju Akcionog plana.
“Ipak, najbolji učinak možemo postići uz podršku partnera koji mogu pronaći neku projektnu aktivnost u nasem planu, koja se uklapa sa nihovim vizijama i planovima rada. Zbog toga smo svi danas ovdje”, kazala je ministarka.
Ona je poručila da je jačanje kulture i medija i investiranje u ove oblasti ključno za izgradnju otvorenijeg, informisanijeg i inkluzivnijeg društva.
“U ovom trenutku, pred nama su mnogi izazovi, ali i izvanredne prilike za rast i napredak. Vjerujem u snagu saradnje, transparentnosti i inkluzije”, zaključila je Vujović.
Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, istakao je da su prilikom pripreme medijske reforme u poslednje dvije godine u tom resoru imali plodotvornu saradnju sa medijskom zajednicom, nevladinim organizacijama, nezavisnim regulatorima, Univerzitetom i državnim institucijama.
„Rezultat je usvajanje Medijske strategije u oktobru prošle godine, te, nadamo se, skoro usvajnje tri nova medijska zakona sa više od 20 suštinskih novina u odnosu na važeće norme. Tokom ove godine očekujemo da ćemo nastaviti saradnju, jer ćemo sprovoditi aktivnosti koje smo zajedno dizajnirali“, naveo je Rudović.
Predstavljajući aktivnosti predviđene Akcionim planom, Rudović je poručio da su profesionalni i održivi mediji konačan cilj, ali i podrška slobodnom novinarstvu, kao i javni interes da građanin Crne Gore mora da bude istinito, cjelovito i blagovremeno informisan.
„Novim medijskim zakonima osigurali smo institucionalnu nezavisnost Agencije za elektronske medije, prenijeli EU Direktivu iz oblasti AVM usluga, proširili nadležnosti Agencije. Jako nam je važno da imamo kredibilne, nezavisne, izvještaje o radu regulatora“, rekao je Rudović.
„Samoregulacija je naš dugotrajući izazov. Vjerujemo da će biti volje u medijskoj zajednici da se nađe potrebno rješenje. U Akcionom planu smo predvidjeli kako kao društvo pomognemo, dok smo u predlogu zakona o medijima unijeli norme koje podstiču medije da se uključe u samoregulaciji i tako dodatno ojačaju svoj kredibiltet i etiku“, rekao je Rudović.
Akcionim planom je, kako je dodao, predviđena i podrška podnošenju prigovora na izvještavanje medija.
„Dok Crna Gora ne dobije zadovoljavajuću samoregulaciju, a u njoj je sada samo oko deset odsto aktivnih medija, ovo je mehanizam koji je nužan za zaštitu građana od medijskih sadržaja koji nijesu objavljeni u skladu sa Kodeksom novinara. Takođe, predvidjeli smo i organizaciju radionica za građane za popunjavanje prigovora u cilju snaženja kontrolnih mehanizma kada je u pitanju neetičko izvještavanje, počevši od javnih servisa“, naveo je Rudović.
Istakao je da važnost lokalnih javnih servisa, čiji su osnivači opštine, niko ne dovodi u pitanje.
„Ali je dovedena u pitanje njihova održivost i funkcionalnost zbog čega smo i predvidjeli izmjene zakona na način da lokalni javni mediji budu finansirani tačno definisanim procentima budžeta lokalnih samouprava, po analogiji finansiranja javnog servisa iz državnog budžeta. Potrebno nam je da imamo precizan presjek stanja kako bismo mogli u narednoj fazi da mjerimo učinak novih zakonskih rješenja“, rekao je Rudović.
Ukazao je da će Fond za medijski pluralizam biti povećan preko 100 odsto, nakon usvajanja novog Zakona o medijima i iznosiće preko 2,5 miliona eura.
„Cilj je da podržimo medije koji objavljuju medijske sadržaje od javnog interesa, ali je isto tako cilj da od toga benefite imaju i novinari čije su zarade na nezadovoljavajućem nivou. Zbog toga nam je važna ova aktivnost. Pokrenućemo i SOS liniju za pomoć novinarima, jer slobodno novinarstvo podrazumijeva slobodne novinare, a to znači i njihovu zaštitu od raznih vrsta pritisaka ili mobinga na radnom mjestu“, rekao je Rudović.
Kazao je da je Akcionim planom predviđeno 11 mjera koje su usmjerene na jačanje odgovornosti istražnih i pravosudnih organa i na podršku Komisiji za praćenje istraga napada na novinare.
Govoreći o Mreži za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i online uznemiravanja, Rudović je istakao da je obaveza Ministarstva kulture i medija da stvori institucionalne pretpostavke za formiranje tog tijela.
Ukazao je da zakonske norme nisu dovoljne.
„Rješenje je snažno i svakodnevno razobličavanje dezinformacija, njihovih izvora, platformi preko kojih se šire i onih koji ih prenose i time truju društvo“, istakao je Rudović.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela ocijenila je da je važno da su različiti akteri i donosioci odluka na istoj strani i da rade na istom cilju, pa će i efekat implementacije Akcionog plana i Medijske strategije biti mnogo veći.
“Vidimo mnogo prostora za saradnju. Jedno od važnih polja je medijska pismenost. Na tom polju može puno toga biti učinjeno uz pomoć različitih stejkholdera. Takođe, mislim da je važno djelovati i u brobi protiv lažnih vijesti. To je nešto što nas zabrinjava u svim državama i samo uz pravi pristup i znanje moguće je boriti se protiv tog problema”, navela je Marsela.
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radovan Kračković smatra da je za primjenu Medijske strategije do 2027. godine važno da svi akteri budu upoznati šta taj dokument predviđa i da, kako je naveo, zajedničkom akcijom svi doprinesu ostvarivanju što više ciljeva koji su u Medijskoj strategiji zadati.
“Stoga i ovakav događaj dobar je početak. Nadam se da ćemo umrežavanjem uspjeti da dogovorimo konrektne stvari i pomoć donatora za sve aktere koji sprovode mjere iz medijske strategije i akcionog plana kako bi u bliskoj budućnosti počeli i na djelu da ih sprovodimo”, rekao je Kračković.
