Smatra da je zaduženje Vlade emitovanjem državnih obveznica u dolarima i transakcija na Londonskoj berzi od 750 miliona dolara ili 687 miliona eura, na period od sedam godina, sa kamatnom stopom od 5,88 odsto na eurskoj osnovi za prve tri i po godine, dok traje hedžing aranžman, ili 7,25 odsto na preostali dolarski dug – poraz kompetentnosti ili loša namjera ove Vlade.
Vlada je birajući emitovanje obveznica na međunarodnom tržištu, a ne trezorskih zapisa na domaćem, koji su mnogo povoljniji, oštetila je državu za par stotina miliona eura, rekao je profesor Branko Radulović.
On je naveo primjer Hrvatske, gdje je kamata na narodne obveznice ili trezorske zapise koji ističu u ovom periodu, iznosila oko 3,6 odsto.
„Prinosi u toj državi trenutno na desetogodišnje obveznice iznose oko 3,2 odsto. Slovenci su već ove godine izdali desetogodišnje obveznice s prinosom neznatno većim od 3 odsto, Mađarska je izdala dvanaestogodišnju obveznicu u dolarima uz premiju od 1,8 odsto. Svi u više milijardskim iznosima. Interes javnosti za kupovinu obveznica u svim državama je bio mnogo veći u odnosu na emitovani iznos“, naveo je Radulović u saopštenju.
Smatra da crnogorsko tržište ima značajan potencijal da realizuje emisiju narodnih kratkoročnih trezorskih zapisa sa dospjećem do jedne godine i narodnih obveznica izdatih na višegodišnji period.
„Ukupni depoziti građana i privrede, uprkos inflaciji i poskupljenju, u kontinuitetu rastu, sada iznose oko 5,5 milijardi eura, od čega oko 2,6 milijardi su depoziti fizičkih lica, što je oko 15 odsto veći iznos u odnosu na prije godinu dana. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na štednju iznosi samo 0,2 odsto. Prinos na narodne obveznice i narodne trezorske zapise vjerovatno bi iznosio nešto ispod 3 odsto, imajući u vidu već izvjesni recesioni period i spuštanje kamatne stope na međunarodnom tržištu, no značajno više u odnosu na kamatu na štednju u komercijalnim bankama“, smatra Radulović.
Interes domaće javnosti bi, kako kaže, bio značajan ukoliko bi se imala u vidu i ročnost obveznica i zapisa od nekoliko mjeseci do više godina.
Prema njegovim riječima, istovremeno preusmjeravanje depozita bi natjeralo „zelenaške“ komercijalne banke da racionalno i investiciono reaguju i povećaju kamate na štednju i poboljšaju uslove plasmana sredstava.
Ističe da je već duži period zagovarao reformu tržišta novca i tržišta kapitala i uvođenje novih institucija poput Razvojne banke i Kreditno-garantnog fonda i instumenata poput narodnih obveznica.
„Tajnost i mogućnost ‘muljanja’ vlasti su izgleda bili važniji od javnog interesa“.
Smatra da je zaduženje Vlade emitovanjem državnih obveznica u dolarima i transakcija na Londonskoj berzi od 750 miliona dolara ili 687 miliona eura, na period od sedam godina, sa kamatnom stopom od 5,88 odsto na eurskoj osnovi za prve tri i po godine, dok traje hedžing aranžman, ili 7,25 odsto na preostali dolarski dug – poraz kompetentnosti ili loša namjera ove Vlade.
„Detalji i puna istina će jednog dana pokazati što je bilo u pitanju, pretpostavljam i po nalogu vrhovnog državnog tužioca (VDT) tokom mandata ove netransparentne Vlade ili će se sačekati sljedeća, transparentna“.
Objašnjava da kamatna stopa kao indikator ukazuje na nisko povjerenje u državu, dok veće interesovanje investitora može biti posljedica očekivane recesije i spuštanja kamatne stope američkih Federalnih rezervi i Evropske centralne banke.
„Znači, vrijeme emitovanje obveznica je izuzetno važno i njega treba da predvidi i odredi Vlada. Ovaj tajming nije bio dobar jer se očekuju odluke o početku recesije i smanjenju kamata“, kazao je.
Smatra da je krajnje zabrinjavajuće i što se mora što prije spriječiti da bi šteta bila manja je pogrešna vizija razvoja Crne Gore od premijera Milojka Spajića i njegovih sljedbenika i „poslušnika u parlamentarnoj većini“.
„Izjava da će se zaduženje odnositi na vraćanje ranijih dugova i investicije je relativna. Svjetska banka i MMF sa pravom traže da država treba da dio duga vrati iz svojih prihoda. Refinansiranje duga sa ovako visokim kamatama ne smanjuje ga nego povećava. Investicija ima raznih – održivih i neodrživih, zakonitih i koruptivnih, ‘paf-paf’ i analitičnih, ‘plitkih’ i ‘dubokih’, razvojnih i promašenih“, naveo je.
Radulović je rekao da ako se posljednja izjava Spajića poveže sa ranijom da Crna Gora nema vremena da čeka i da će u putnu infrastrukturu uložiti 6-8 milijardi eura do 2030. godine, „tada nam se crno piše“.
„Da li on zna da se dešava revolucija u saobraćaju, da je definisana tranzicija u energetici i pogonskim gorivima, koliki je bio broj vozila prošle godine na dionici auto-puta a koliki treba da bude da bi bio održiv, na šta ukazuju i iz EU, da nemamo valjane studije ni za jedan putni pravac, da strategiju saobraćaja treba učiniti modernom i racionalnom, da se mora poštovati tenderska procedura, da se ne gradi na osnovu idejnog projekta sa pogrešnim projektnim zadatkom i bez valjane studije izvodljivosti, da ni najbogatiji ne grade saobraćajnice zaduživanjem i iz budžeta, da EU siromašnim članicama finansira i do 80 odsto bespovratnih sredstava, da treba da formiramo sopstveni konzorcijum niskogradnje, da odlučimo hoćemo li graditi ekološku cementaru i početi da razvijamo proizvode za potrebe gradnje i mnogo čega drugog“, kazao je.
Ovako kako je počeo proizvešće samo, kako kaže, kratkoročnu tražnju i rast prihoda a zatim, poslije završetka investicija, slijedi pad prihoda, investicije će biti neodržive, vraćanje sve skupljih kredita nemoguće a gubitak teritorija izgledan.
„Doda li se tome visina BDP, struktura društvenog proizvoda, spoljnotrgovinski deficit, struktura radno aktivnog stanovništva i iznos javnog duga sa visinom i rashodnom stranom budžeta, vrata Evropske centralne banke će nam biti zaključana i svi ćemo imati iste penzije i plate u javnom sektoru. Tačnije nećemo ih imati“, upozorio je.
Radulović je rekao da su svi članovi Vlade i skupštinske većine odgovorni za štetu od oko 200 miliona eura, za još veću kada sjutra počne recesija i za sve drugo, počev od diskriminacije penzionera, maglovite „Evrope sad 2“, “sulude“ namjere gradnje saobraćajnica, „pljačke“ u energetskom sektoru, raubovanja crvenih boksita, igre sa posljednjom nadom Željezare, stanjem u pravosuđu, „bahatosti starih tajkuna i ekspanziji novih“, odsustva reformi, nemanja valjanog strateškog dokumenta, sterilnih EU integracija i čega sve ne.
„Neka ne ‘peru usta’ da je za to odgovoran gospodin Spajić i pojedini nekompetentni ministri pa bili oni i sa zvučnim titulama. Hvaliti se da su napravili čudo sa izborom nekoliko sudija je smijurija. Pogodili su se znam dobro. Šta su napravili i oni koje smo izabrali prije nekoliko godina. Ništa. Prvi sam pričao o vettingu i reformama. Očito sam se prevario kada sam odlučio da se povučem iz javnog života i posvetim obnovi seoske porodične kuće i revitalizaciji plemena. Kao univerzitetski profesor sa zavidnim iskustvom i biografijom ću sa kolegama iz Foruma za održivi razvoj, kojeg čine eminentna imena Zapadnog Balkana, se boriti protiv gluposti i očigledne korupcije“, najavio je Radulović.
