Drugi mandat zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentine Pavličić, odnosno njena funkcija nije prestala ni legalno ni legitimno. S toga njen treći mandat nije, niti je mogao legalno i legitimno početi, a zatim teći. Riječ je o ništavnom mandatu, skopčanim s flagrantnim izigravanjem propisa, o notornom i organizovanom ogrješenju o važeće pravo, kako prethodne zastupnice Pavličić tako i ministra pravde Marka Kovača. To je prošlo neopaženo, a nije se smjelo desiti ni dopustiti.
Ovo, između ostalog, piše u odgovoru premijera Milojka Spajića predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću, koji je tražio izjašnjenje Vlade nakon što je tom sudu podnijeto nekoliko inicijativa za ocjenu ustavosti i zakonitosti odredaba člana 4 Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred ESLJP.
Vlada je u odgovoru navela da je Pavličić treći put imenovana za zastupnicu države 20. jula 2023. na predlog tadašnjeg ministra Kovača i to dva mjeseca ranije nego što joj je drugi mandat istekao 19. septembra 2023. godine, te da se u tom rješenju nigdje ne pominje da je prvi put ta funkcija povjerena u septembru 2015. godine.
“Zastupnici je na sjednici prekinut mandat dva mjeseca prije isteka mandata, da bi bila ponovo imenovana (suprotno tada važećoj Uredbi). U podnijetom predlogu, izostavljena je činjenica da je bila imenovana i prije 19. 9. 2019. godine, odnosno 24. 9. 2015. godine, kada joj je počeo prvi mandat, kako bi se izbjegao zaključak da je zastupnica novom odlukom Vlade zapravo imenovana na treći mandat. Odredbom čl. 4 st. 1 (tada na snazi) Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, bilo je propisano da se zastupnik imenuje na period od četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Jezičkim tumačenjem dijela citirane odredbe, ponovno imenovanje ne podrazumijeva više od dva imenovanja”, piše u odgovoru.
Izjašnjenje Vlade uslijedilo je tek nakon što su prošlog petka imenovali novu zastupnicu države pred sudom u Strazburu – Katarinu Peković, a njenim izborom, kako je to navedeno novom Uredbom koja je stupila na snagu krajem prošle godine, prestao je mandat Valentini Pavličić.
Ustavni sud nakon što im je Vlada dostavila odgovor sad ima sve elemente da donese rješenje o pokretanju postupka, a nakon što im je Pavličić i još troje pravnika dostavilo inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti izmjena Uredbe, kojom je ograničeno trajanje mandata zastupnika države na najviše dva u trajanju od po četiri godine…
US je usvojio stav da im taj predmet bude prioritetan.
Podnosioci inicijativa osporavaju ustavnost člana 4 Uredbe navodeći da se u bitnom tim članom uvodi povratno dejstvo, odnosno “neustavni princip retroaktivnosti u primjeni prava”.
Vlada u odgovoru, koju potpisuje premijer, navodi da se u “relevantnoj pravnoj teoriji izdvaja stanovište da nije svaka primjena novog izvora prava (pa i uredbi kao podzakonskih akata) na pravne odnose (stanja) nužno nedopuštena retroaktivna primjena”.
Vlada je podsjetila na nekoliko primjera iz ustavno-sudske prakse, a u kojima se US već bavio pitanjem retroaktivnog dejstva zakona, a u kojima su donijeli odluku da “postoji potreba da se jedna neadekvatno uređena oblast podzakonski uredi, rukovodeći se principom proporcionalnosti”.
U inicijativama je osporena ustavnost retroaktivnosti koja je određena Uredbom, iako Ustav propisuje da se retroaktivnost može propisati samo zakonom ako se utvrdi javni interes.
Osim toga Vlada u odgovoru iznosi i stav da se Uredbom uvodi ograničenje mandata zastupnika i zamjenika zastupnika, te da izvršna vlast ima ovlašćenja da uređuje organizaciju i rad državne uprave…
Uređenje Uredbe pravdaju stremljenju jačanja transparentnosti i konkurentnosti u postupku izbora zastupnika i zamjenika zastupnika pred Evropskim sudom za ljudska prava.
“Ranija praksa da ministar pravde samovoljno predlaže kandidate bez javnog poziva zamijenjene su novim naprednijim postupkom koji omogućava svim kvalifikovanim kandidatima da se prijave, čime se stiču uslovi za izbor najkompetentnijih pojedinaca, čime Crna Gora predstavlja prvu državu u regionu koja u postupak za izbor zastupnika i zamjenika zastupnika inkorporira javni poziv”, navodi Vlada.
Oni su pojasnili i da se odluka o ograničavanju mandata temelji i na načelima “prevencije zloupotrebe funkcije i stvaranju neprikladno dugotrajnog uticaja odnosno sprečavanju prekomjerne koncentracije funkcionalne moći u jednom licu”.
Vlada je naglasila i da citirane presude Evropskog suda za ljudska prava, a koje su navedene u obrazloženju podnijetih inicijativa, nisu mjerodavne za norme koje sadrži Uredba o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
“Podnosioci inicijativa kontradiktorno i konfuzno pojašnjavaju status i funkciju zastupnika i zamjenika zastupnika, navodeći da je riječ o ekspertsko-diplomatskom kadru i sui generis javnoj funkciji, primjenjujući analogiju sudske prakse koja se isključivo odnosi na sudijsku, odnosno tužilačku funkciju. Zato nije uputno i korektno primjenjivati ista pravila koja tangiraju nosioce sudijskih i tužilačkih funkcija na funkciju zastupnika, jer je riječ o funkciji koja direktno proizilazi iz izvršne vlasti, te nije uporediva sa funkcijama koje pripadaju sudskoj grani vlasti”, piše u odgovoru.
U dokumentu, koji je usvojen na jučerašnjoj elektronskoj sjednici Vlade, pojašnjava se i da Uredba nije mijenjana 10 godina, te da “novo rješenje nije diskriminatorsko”, te da ima legitiman cilj – da se djelovanje zastupnika, koje je do sada bila nejasno, jasnije uredi i time u znatnoj mjeri doprinese izvjesnosti trajanja mandata…
Donedavna zastupnica države pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić kazala je “Vijestima” da sve što je imala da kaže na donijetu Uredbu već napisala u Inicijativi, koju je podnijela Ustavnom sudu.
“Što se tiče odgovora Vlade zaista mogu konstatovati zabrinjavajuće pravno neznanje koje nimalo ne ide u prilog deklaratornom stavu Vlade o poštovanju vladavine prava i supremaciji zakona nad trenutnom političkom voljom”, navela je ona.
Pavličić je pomenula i lični animozitet, koji se vidi u odgovoru Vlade prema njoj, kao njihovom zastupniku.
“A podsjećam da je ovo opšta normativna kontrola podzakonskog akta a ne pojedinačna tužba pred upravnim organima”, dodala je ona.
