Olaf Šolc je na putovanju u Africi – po treći put od kako je kancelar. Prva destinacija trodnevnog putovanja je Abudža, glavni grad Nigerije.
U najmnogoljudnijoj i ekonomski najjačoj zemlji kontinenta, glavni fokus je na proširenju saradnje u energetskom sektoru. Zato Šolca na putovanju prati velika poslovna delegacija.
Nigerija je jedna od zapadnoafričkih država koje imaju velike rezerve zlata, nafte, prirodnog gasa i drugih mineralnih resursa.
Kancelar je u intervjuu za nigerijski list „The Punch” jasno stavio do znanja da bi pored postojećeg uvoza nafte želio da uvozi i prirodni gas. Nigerija ima najveće rezerve gasa u Africi, rekao je Šolc.
„Njemačke kompanije imaju interes za snabdijevanje gasom iz Nigerije i raduju se saradnji sa nigerijskim gasnim kompanijama. Njemačka se takođe oslanja na zajedničke inicijative za unapređenje proizvodnje vodonika kao izvora energije budućnosti“.
I na prvom putovanju kancelara u Afriku, prošle godine, snabdijevanje gasom je imalo važno ulogu. Šolc je u Senegalu ponudio njemačkom učešće u razvoju gasnih polja na obali te zapadnoafričke zemlje. To su oštro kritikovali klimatski aktivisti jer se radi o fosilnom gorivu koje je štetno za klimu.
Njemačka vlada tvrdi da je gas i dalje neophodan – u fazi tranzicije na obnovljive izvore energije.
Nigerija je trenutno drugi najveći trgovinski partner Njemačke u podsaharskoj Africi: 2022. je njemačka izvezla u zemlju robu u vrijednosti od od milijardu eura. A 2021. direktne investicije u Nigeriji iznosile su 150 miliona eura, rekao je Šolc.
On je kao oblasti za njemačke investicije naveo infrastrukturu, energetiku, poljoprivredu, mineralne sirovine, komunikacione tehnologije, transport i logistiku.
Šolc je u intervjuu za „The Punch” naglasio da je Nigerija ključni partner Njemačke, kako politički, tako i ekonomski. Pored energetskog sektora, potencijal za povećanje saradnje vidi i u drugim sektorima, poput migracija i bezbjednosti.
Putevi migracija i krijumčarenja prolaze kroz područje između pustinje Sahare i Gvinejskog zaliva na Atlantiku. Čitav region je sada jedno od najvećih žarišta islamističkog terora na svijetu.
Nigerija, sa svojih 220 miliona stanovnika, pokazala se kao jedna od najstabilnijih demokratija od kraja vojne diktature 1999. Ali Nigerija sve više klizi u opasnu mješavinu ekonomske krize i sve veće neizvjesnosti. Vlada je imala veoma ograničen uspjeh u borbi protiv islamističkih terorističkih grupa kao što je Boko Haram i koja traje više od jedne decenije.
Prema podacima UN, skoro 3,5 miliona ljudi je u bjekstvu unutar zemlje, a 300.000 nigerijskih izbjeglica nalazi se u susjednim zemljama Nigeru i Kamerunu. Ekonomska kriza sa najvećom inflacijom u skoro 20 godina pogoršava situaciju. Stručnjaci upozoravaju na povećanje migracije.
U periodu od januara do septembra ove godine Nigerijci su u Njemačkoj podnijeli više od 1.800 zahtjeva za azil. Stopa odobravanja azila ljudima iz te zemlje je relativno niska.
Nigerija je jedna od zemalja sa kojima kancelar Šolc sporazumima želi da olakša povratak nepriznatih potražilaca azila. EU trenutno pregovara o tome sa tom zemljom.
Nakon razgovora u Abudži i nigerijskoj ekonomskoj metropoli Lagosu, kancelar putuje u Ganu.
Putovanje u Afriku dio je strategije njemačke vlade da traži nove saveze u ekonomskoj i energetskoj politici. To je i rezultat ruskog agresorskog rata na Ukrajinu, koji je razotkrio zavisnost Njemačke od pojedinačnih zemalja.
