Nejasno je kako će Sindikat prosvjete realizovati štrajk upozorenja najavljen za početak školske godine budući da zakonom nije preciziran minimum procesa rada tokom izražavanja nezadovoljstva, bar što se tiče vaspitača i nastavnika u osnovnim školama, saopšteno Portalu RTCG iz Upravnog odbora Prosvjetne zajednice.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović juče je saopštio da je stanje u školstvu alarmantno po svim pitanjima – od finansija, školske infrastrukture, do položaja nastavnika u društvu. Štrajkom upozorenja, kako je najavio, traže da se država konačno okrene prosvjeti.
Iz Prosvjetne zajednice, ipak, ističu da su prosvjetni radnici zbunjeni.
“Zakon o štrajku iz marta 2015. godine, predškolske ustanove i osnovne škole ubraja u ‘djelatnosti od javnog interesa, čiji bi prekid rada mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili opšti interes građana’, a minimum procesa rada tokom izražavanja nezadovoljstva, bar što se tiče vaspitača i nastavnika u osnovnim školama, prema Zakonu o štrajku, trebalo je da bude usaglašen najkasnije do kraja juna 2015. pa je nejasno kako će Sindikat da realizuje naum o štrajku upozorenja”, kazali su za Portal Javnog servisa.
Ističu da im je iznad svega stalo da se u Crnoj Gori napokon uspostavi kvalitetan obrazovni sistem, te da podržavaju sve aktivnosti koje idu u tom pravcu.
Imaju i pitanja organizatore štrajka upozorenja:
“Da li imamo pravo na štrajk ili nemamo? Zašto najavljeni štrajk nazivaju štrajk upozorenja, koga i na šta upozoravamo? Zašto još od 2015. nijesu istrajali da se definise minimum radne obaveze u prosvjeti? Zašto se ne insistira na povratku prava na štrajk? Zašto Sindikat prosvjete nije podržao proteste iz juna koje je organizovala Prosvjetna zajednica Crne Gore i Udruženje Roditelji, a podržao je veliki broj organizacija, udruženja, građana i kolega, zar i taj protest nije ukazao na alarmantno stanje u prosvjeti?”
Ipak, saglasni su sa Sinidkatom u ocjeni da je stanje u školstvu alarmantno i naglašavaju da svakako postoji ogroman postor za poboljšanje.
“Ulaganje u školstvo svakako treba povećati, infrastruktura je odavno zrela kako za adaptiranje tako i za izgradnju ne malog broja novih škola. No, ono što smatramo najbitnijim je da ulaganje u sistem školstva bude precizno ciljano, sa jasnom svrhom, sa definisanjem obaveza i odgovornosti i sa praćenjem svih faza tog postupka…”, poruka je UO Prosvjetne zajednice.
Na pitanje koji bio njihov ključni apel budućoj vladi i ministru prosvjete, odgovaraju da obrazovanje moramo shvatiti kao proces zadatak cijelog društva.
Njega, primarno, kako kažu, sprovodi sistem obrazovanja, ali sve institucija društva, mediji, pa i porodica, moraju dati doprinos iz svog ugla.
“Dugogodišnji nedostatak vizije obrazovanja, odgovornosti za obrazovanja, shvatanja nužnosti obrazovanja vidimo ‘na terenu’. Osnovna znanja o svijetu oko nas, kritičko mišljenje, lični stavovi kod mladih su, čini se, na niskom nivou, površni su. Takvim mladim ljudima lako je manipulisati, što stvara vječiti začarani krug manjka obrazovanja i krize u društvu iz kog se teško izvući”, saopštili su iz Prosvjetne zajednice.
Ističu da je poruka jasna – “Samo obrazovan pojedinac koji će biti dio obrazovanog društva može doprinijeti razvoju države”.
