Vitamini nijesu bezopasni: farmaceutkinja upozorava na česte greške prilikom konzumacije

Vitamini nijesu bezopasni: farmaceutkinja upozorava na česte greške prilikom konzumacije

Mnogi u svojim domovima imaju različite vitamine i dodatke ishrani koji obećavaju brojne zdravstvene koristi – od boljeg sna i zdravije kose do regulacije probave. Ipak, farmaceutkinja Rojina Šams Nateri upozorava da jedna česta greška pri njihovom uzimanju može donijeti više štete nego koristi.

U razgovoru za britanski list The Mirror, Nateri, farmaceutkinja u kompaniji Rouzvej Labs, objasnila je da mnogi ljudi, u želji da ojačaju imunitet, nesvjesno kombinuju više dodataka ishrani koji sadrže iste sastojke, poput cinka ili vitamina C i B. Na taj način mogu lako doći do predoziranja.

„Jedna od najčešćih grešaka koje viđam je kombinovanje zimskih suplemenata koji sadrže iste sastojke“, upozorila je.

Kako navodi, ljudi često uzimaju multivitamin, preparat za jačanje imuniteta i dodatni cink ili vitamin C, čime – a da toga nijesu svjesni – višestruko povećavaju dnevni unos istih supstanci.

Prema riječima farmaceutkinje, česta je zabluda da su visoke doze vitamina potpuno bezopasne samo zato što se mogu kupiti bez recepta.

„Ljudi misle da vitamini ne nose nikakav rizik jer se prodaju bez recepta. To jednostavno nije tačno“, istakla je.

Kao primjer navodi cink, koji jeste važan za imunitet, ali unos veći od 9,5 mg dnevno za muškarce i 7 mg za žene može poremetiti apsorpciju bakra i dugoročno čak oslabiti imuni sistem.

Slično važi i za vitamin D. Ako dnevni unos pređe 100 mikrograma (4000 IU), može doći do opasnog povećanja nivoa kalcijuma u krvi.

Takođe upozorava na vitamin A, koji se zadržava u organizmu. Ukoliko se prekorači doza od 1,5 mg (1500 mcg), vremenom može doći do oštećenja jetre.

Kada je riječ o vitaminu C, preporučeni dnevni unos u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi 40 mg. Organizam slabije koristi veće količine, pa se unos iznad 200 mg dnevno uglavnom izlučuje iz tijela.

Nateri upozorava i da dodaci ishrani mogu uticati na djelovanje lijekova koji se uzimaju na recept.

„Kalcijum, magnezijum, gvožđe i visoke doze vitamina C mogu smanjiti apsorpciju antibiotika, lijekova za štitnu žlijezdu i nekih terapija za visok krvni pritisak“, objasnila je.

Zbog toga savjetuje da se prije uzimanja dodataka ishrani uvijek konsultuju ljekar ili farmaceut, posebno ako osoba već koristi neku terapiju.

Na pitanje koji su suplementi najčešće korisni, farmaceutkinja navodi nekoliko primjera.

Tokom zimskih mjeseci, kaže, vitamin D je razuman izbor za većinu odraslih osoba. Takođe preporučuje omega-3 masne kiseline (EPA i DHA) koje podržavaju zdravlje mozga i srca, kao i magnezijum, koji može pomoći kod problema sa spavanjem i napetosti u mišićima.

Na kraju je poručila da dodaci ishrani treba da budu samo podrška zdravlju.

„Dodaci ishrani ne mogu zamijeniti kvalitetan san, uravnoteženu ishranu i savjet ljekara. Ako nijeste sigurni šta uzimate, pitajte farmaceuta – tako možete izbjeći da sebi nanesete više štete nego koristi“, zaključila je Nateri.