Okidači su hronične bolesti poput osteoartritisaFormiranje Bejkerove ciste je skoro uvijek rezultat postojećeg stanja unutar zgloba. Najčešći okidači su hronične bolesti poput osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, koje izazivaju dugotrajnu upalu. Pored toga, akutne povrede poput pokidanog meniskusa ili ligamenta također mogu dovesti do stvaranja ciste. Iako se može javiti kod bilo koga, češća je kod ljudi starijih od 35 godina, sportista i onih koji prekomjerno opterećuju koljena. Kod djece se ponekad javlja bez očiglednog uzroka.
Mnogi ljudi nisu svjesni da imaju Bejkerovu cistu jer ona ne izaziva nikakve simptome. Kada se simptomi pojave, obično se manifestuju kao primetan otok iza koljena, osjećaj stezanja i punine, posebno pri pokušaju potpunog ispruženja ili savijanja noge. Bol, koji se može pogoršati nakon fizičke aktivnosti ili dužeg stajanja, također je čest, kao i ukočenost u zglobu koja ograničava pokretljivost.
Iako je cista bezopasna, ako se prebrzo napuni tečnošću, može pući (ruptura). To uzrokuje iznenadni, oštar bol u potkoljenici, otok i crvenilo, a simptomi mogu biti gotovo identični simptomima duboke venske tromboze (DVT), opasnog stanja koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Zbog ove sličnosti, ključno je odmah potražiti medicinsku pomoć kako bi se isključio krvni ugrušak. U rijetkim slučajevima, veoma velika cista može pritisnuti živce i krvne sudove, uzrokujući dodatne komplikacije.
Dijagnoza i mogućnosti liječenjaDijagnoza se obično postavlja fizičkim pregledom, tokom kojeg ljekar može da napipa cistu, koja je čvršća kada je noga ispružena, a mekša kada je savijena. Metode snimanja se koriste za potvrđivanje dijagnoze i isključivanje drugih stanja.
Ultrazvuk je brz i efikasan način da se potvrdi da je u pitanju kolekcija tečnosti i da se provjeri prisustvo krvnog ugruška. Magnetna rezonanca (MRI) se smatra zlatnim standardom, jer pruža detaljne slike mekih tkiva i pomaže u otkrivanju osnovnog uzroka ciste, kao što je oštećenje meniskusa.
Liječenje je prvenstveno usmjereno na rješavanje uzroka, a ne samo na cistu. Mnoge ciste nestaju same od sebe, a blagi simptomi se mogu kontrolisati izbjegavanjem aktivnosti koje iritiraju koljeno, primjenom hladnih obloga i uzimanjem nesteroidnih antiinflamatornih lijekova.
Ako je cista velika i bolna, vaš ljekar može preporučiti aspiraciju, odnosno uklanjanje tečnosti iglom, ili injekciju kortikosteroida kako bi se smanjila upala. Fizikalna terapija takođe pomaže u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti. Hirurško liječenje je rijetko i koristi se samo ako druge metode ne uspiju. Najčešće je to artroskopska procedura koja rješava problem unutar zgloba, kao što je popravka meniskusa, što na kraju dovodi do povlačenja ciste.
