Noću svijet ponekad može delovati kao mračno mesto, a negativne misli pronađu način da lutaju kroz vaš um. Dok ležite budni i gledate u plafon, može vam se javiti žudnja za pogrešnim zadovoljstvima, poput cigarete ili obroka bogatog ugljenim hidratima, piše Science alert. Mnogo dokaza ukazuje na to da ljudski um funkcioniše drugačije ako je budan noću. Posle ponoći, negativne emocije imaju tendenciju da nam više privlače pažnju nego pozitivne, opasne ideje postaju sve privlačnije, a inhibicije nestaju.
Istraživači smatraju da je ljudski cirkadijalni ritam u velikoj mjeri uključen u ove kritične promjene u funkciji, kao što navode u radu iz 2022. godine koji sumira dokaze o tome kako moždani sistemi funkcionišu drugačije kada padne mrak. Njihova hipoteza, nazvana „Um posle ponoći“, ukazuje na to da ljudsko tijelo i ljudski um prate prirodni 24-časovni ciklus aktivnosti koji utiče na naše emocije i ponašanje. Ukratko, u određenim satima, ljudska vrsta je sklona da osjeća i deluje na određene načine. Na primjer, tokom dana, molekularni nivoi i moždana aktivnost su podešeni na budnost. Ali noću, naše uobičajeno ponašanje je odlazak na spavanje. Sa evolucionog stanovišta to ima smisla. Ljudi su mnogo efikasniji u toku dana, dok je noć odlična za odmor.
„Postoje milioni ljudi koji su budni usred noći, i postoje prilično dobri dokazi da njihov mozak ne funkcioniše tako dobro kao tokom dana“, rekla je neurolog Elizabet Klerman sa Univerziteta Harvard 2022. godine kada je studija objavljena. Autori hipoteze koriste dva primjera da ilustruju svoju poentu. Prvi primer je korisnik heroina koji uspješno kontroliše svoje želje tokom dana, ali podleže svojim željama noću. Drugi je primjer studenta koji se bori sa nesanicom, koji počinje da oseća beznađe, usamljenost i očaj kako se neprospavane noći gomilaju.
Oba scenarija mogu na kraju biti fatalna. Samoubistvo i samopovređivanje su veoma česti noću. U stvari, neka istraživanja pokazuju trostruko veći rizik od samoubistva između ponoći i šest sati ujutru u poređenju sa bilo kojim drugim delom dana. Studija iz 2020. godine zaključila je da je noćna budnost faktor rizika za samoubistvo, „moguće zbog neusklađenosti cirkadijalnih ritmova“. Ljudi takođe više uzimaju ilegalne ili opasne supstance noću. Istraživanje u centru za nadgledanu konzumaciju droga u Brazilu 2020. godine otkrilo je 4,7 puta veći rizik od predoziranja opioidima noću.
Neka od ovih ponašanja mogu se objasniti nedostatkom sna ili zaklonom koji pruža tama, ali verovatno su u igri i noćne neurološke promjene. Istraživači poput Klerman i njenih kolega smatraju da treba dalje istražiti ove faktore kako bismo bili sigurni da štitimo one koji su najviše izloženi riziku od noćne budnosti. Do danas, autori kažu da nijedna studija nije ispitala kako nedostatak sna i cirkadijalni tajming utiču na obradu nagrađivanja osobe. Kao takvi, zapravo ne znamo kako radnici u smjenama, poput pilota ili ljekara, nose sa svojom neobičnom rutinom spavanja. Oko šest sati dnevno, iznenađujuće malo znamo o tome kako ljudski mozak funkcioniše. Bez obzira da li spava ili je budan, um posle ponoći postaje misterija.
