Povišen nivo kortizola, hormona stresa, nije povezan samo sa osećajem napetosti. Na njegov porast mogu uticati ishrana, vježbanje, upalni procesi i svakodnevne navike.
„U osnovi, svaki stresor podstiče nadbubrežne žlijezde na lučenje kortizola, bez obzira na to da li je psihičke prirode, kao što su stres i neprijatne emocije, ili fizičke, poput bolesti“, objašnjava lekar dr Džoel Evans za „Health“.
Preskakanje doručka
Dugi periodi bez hrane mogu predstavljati stres za organizam i podstaći lučenje kortizola, zbog čega se preporučuju redovni i uravnoteženi obroci.
„Nadbubrežnim žlijezdama pogoduje rutina, zato su redovni obroci, kao i ustaljeno vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, izuzetno važni“, objasnila je nutricionistkinja Melisa Grouvs Azaro.
Stroge dijete
Preterano restriktivna ishrana i ograničavanje kalorija takođe mogu povisiti nivo kortizola, naročito tokom dugih perioda gladovanja, prenosi Index.hr.
„Restriktivna ishrana, čak i kada je motivisana dobrim namerama, može povisiti kortizol više od povremenog ‘nesavršenog’ obroka“, kaže nutricionistkinja Dina Aronson, koja preporučuje fleksibilniji pristup ishrani i dovoljan unos energije.
Pretjerivanje sa vježbanjem
Iako je fizička aktivnost korisna, pretjerano naporni treninzi bez dovoljno energije i vremena za oporavak mogu privremeno povisiti kortizol.
„Ljudi često izbjegavaju intenzivne treninge jer se boje skoka kortizola, ali taj strah je pretjeran“, napominje Aronson i dodaje da je porast nakon intenzivnog treninga kratkoročna reakcija koja pomaže telu da obezbijedi energiju i oporavi se.
Hronična upala
Hronična upala može biti povezana sa povišenim nivoom kortizola, a među njenim mogućim uzrocima su emocionalni stres i visok unos šećera.
„Emocionalni stres direktno podstiče nadbubrežne žlijezde na proizvodnju kortizola, a može izazvati i upalu. Ona zatim dodatno podstiče žlijezde na lučenje tog hormona“, objašnjava Evans.
Anksioznost
Anksioznost i reakcija tela na stres povezane su sa nivoom kortizola, a ako zabrinutost, negativne misli i strah počnu da ometaju svakodnevni život, važno je potražiti pomoć.
„Individualizovane terapije mogu obuhvatati različite tehnike za um i tijelo“, ističe Evans, dodajući da se pritom može obratiti pažnja i na ishranu, kao i na određene nutrijente i fitohemikalije.
Stalno kašnjenje
Jutarnja žurba i često kašnjenje stvaraju dodatni stres i mogu održavati tijelo u stanju pripravnosti. Grouvs Azaro zato preporučuje da se deo obaveza pripremi unaprijed:
„Spakujte ručak dok pripremate večeru. Pripremite odjeću za naredni dan prije spavanja. Sipajte gorivo na putu kući s posla.“
Dodaje da na takve male pripreme
treba gledati „kao na uslugu koju činite sebi u budućnosti“.
