wavebreakmedia/ShutterstockDobra vijest je da nije potrebno provoditi sate na biciklu kako bismo osjetili koristi. Već i umjerena vožnja nekoliko puta sedmično može pozitivno uticati na organizam.
Vožnja bicikla ubraja se među aerobne aktivnosti koje podstiču rad srca i pluća. Redovno pedaliranje poboljšava cirkulaciju, može pomoći u snižavanju krvnog pritiska te smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Brojna istraživanja pokazala su da su osobe koje redovno voze bicikl fizički aktivnije i imaju manji rizik od razvoja hroničnih bolesti.
Bicikliranje troši znatan broj kalorija, a istovremeno manje opterećuje zglobove od aktivnosti poput trčanja. Zbog toga je dobar izbor za osobe koje žele da smršaju ili održavaju zdravu tjelesnu masu.
Koliko ćemo kalorija potrošiti zavisi od intenziteta vožnje, tjelesne težine i terena, ali već i lagana vožnja može doprinijeti povećanju dnevne potrošnje energije.
Tokom vožnje najviše rade mišići nogu i zadnjice, ali aktiviraju se i trbušni mišići, kao i mišići donjeg dijela leđa, koji pomažu održavanju ravnoteže.
Budući da bicikliranje ne uključuje snažne udarce o podlogu, često se preporučuje osobama koje imaju probleme sa zglobovima ili se oporavljaju od određenih povreda.
Boravak na svježem vazduhu i redovna fizička aktivnost mogu pomoći u smanjenju stresa i napetosti. Mnogi biciklisti ističu da se nakon vožnje osjećaju opuštenije i bolje raspoloženi.
Fizička aktivnost podstiče lučenje endorfina, hormona koji doprinose osjećaju zadovoljstva i dobrog raspoloženja.
Prema preporukama zdravstvenih stručnjaka, odrasle osobe trebalo bi sedmično da imaju najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti. To znači da bi već 30 minuta vožnje bicikla pet dana u sedmici moglo donijeti brojne zdravstvene koristi.
Naravno, i kraće vožnje su bolje nego nikakva aktivnost. Čak i odlazak na posao, u prodavnicu ili na kafu biciklom može biti korak ka zdravijem načinu života.
Iako je bicikliranje sigurna aktivnost za većinu ljudi, osobe sa ozbiljnijim srčanim tegobama, problemima s ravnotežom ili određenim povredama trebalo bi prije intenzivnijeg vježbanja da se posavjetuju s ljekarom.
Takođe, važno je prilagoditi dužinu i intenzitet vožnje sopstvenoj kondiciji i ne zaboraviti na zaštitnu kacigu i dovoljan unos tečnosti, naročito tokom toplijih dana.
