Crna Gora je postavila određene temelje za klimatsku politiku i ima pozitivne rezultate u planiranju smanjenja emisija i prilagođavanja klimatskim promjenama, ali značajno zaostaje kada je riječ o finansiranju, klimatskoj pravdi, uključivanju privatnog sektora, međunarodnoj saradnji i transparentnosti.
Podaci za Crnu Goru, predstavljeni na Svjetskom samitu Climate Scanner 2026, pokazuju da Crna Gora i dalje izdvaja nedovoljno novca iz budžeta za sprovođenje klimatskih planova. Kada je riječ o klimatskoj pravdi, još su nedovoljno razvijeni mehanizmi zaštite najugroženijih građana od posljedica klimatskih promjena. Država, navodi se u izvještaju za Crnu Goru, ne podstiče u dovoljnoj mjeri privatni sektor da investira u klimatske mjere, a i javnost je nedovoljno informisana o klimatskim aktivnostima.
Senator Državne revizorske institucije (DRI) prof. dr Branislav Radulović , koji sa rukovoditeljkom odjeljenja za reviziju uspjeha DRI Jadrankom Delibašić učestvuje na svjetskom samitu, za “Vijesti” je juče rekao da je ovaj događaj izuzetno značajan jer su predstavljeni globalni i rezultati po državama u oblasti aktivnosti kada su u pitanju klimatske promjene, što je nastavak aktivnosti definisanih sa kongresa INTOSAI u Egiptu održanog ove godine.
Saopštio je da je na samitu pod nazivom “Od podataka do akcije”, na kojem su učestvovale vrhovne državne revizorske institucije (SAI) pod pokroviteljstvom Brazilskog računskog suda takođe predstavljen dokument “Kako vrhovne revizorske institucije mogu koristiti Climate Scanner evidenciju da generišu uticaj i javnu vrijednost”.
“Posebno smo ponosni na činjenicu da je u ovom metodološkom dokumentu namijenjenom svim državnim revizijama svijeta, u dijelu koji se odnosi na paralelne revizije i primjenu standarda INTOSAI 9000 navedena revizija uspjeha koju DRI Crne Gore sprovodi sa kolegama iz Ureda za reviziju Hrvatske, a koja se odnosi na uticaj klimatskih promjena na razvoj ljetnjeg – primorskog i zimskog turizma u Crnoj Gori”, istakao je Radulović.
Indikatori Climate Scanner-a mjere koliko je država zaista spremna da odgovori na klimatske promjene, a koriste se tri nivoa ocjenjivanja: Yes! – država ima uspostavljene odgovarajuće mehanizme, Almost there – država je blizu uspostavljanja potrebnih mehanizama, ali postoje nedostaci i Starting – država je tek na početku uspostavljanja tih mehanizama.
Prema izvještaju, Crna Gora je skoro ispunila kriterijume koji se odnosi na donošenje sveobuhvatnih zakona koji podržavaju ambiciozno djelovanje u oblasti klimatskih promjena, ali i na uspostavljanje snažnih institucionalnih struktura koje će planirati, sprovoditi i nadzirati ostvarivanje klimatskih ciljeva. Skoro je ispunjen i cilj da se uspostavi snažno rukovodstvo koje može mobilisati cjelokupnu Vladu i koordinisati djelovanje svih njenih resora u borbi protiv klimatskih promjena.
Crna Gora je, prema dokumentu, uspostavila strategije i planove za smanjenje emisija gasova koji zadržavaju toplotu u atmosferi i doprinose globalnom zagrijavanju, ali i sprovela planove koji će pomoći stanovništvu, privredi i životnoj sredini da se pripreme za sadašnje i buduće posljedice klimatskih promjena.
Finansijska izdvajanja su još u početnoj fazi, kao i promovisanje pravde i jednakosti kroz posebnu brigu o najugroženijim kategorijama stanovništva koje su izložene posljedicama klimatskih promjena.
Kada je riječ o mapiranju klimatskih rizika, Crna Gora je skoro na putu da identifikuje rizike koje će klimatske promjene donijeti stanovništvu, privredi i životnoj sredini, ali i da aktivno uključi civilno društvo, privatni sektor i naučne zajednice u kreiranje i sprovođenje klimatskih promjena i koristi najbolje dostupna naučna saznanja i istraživanja za usmjeravanje i donošenje odluka.
Iako država stalno preuzima ambiciozne međunarodne obaveze i ciljeve u oblasti borbe protiv klimatskih promjena, ostvarivanje globalne saradnje u toj oblasti je tek u početnoj fazi.
Crna Gora još ne podstiče ulaganje privatnog sektora u aktivnosti i projekte koji doprinose borbi protiv klimatskih promjena, dok je u početnoj fazi i kada je u pitanju obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti javnosti svih informacija u toj oblasti.
U Crnoj Gori, saznanja stečena kroz ClimateScanner iskorišćena su za pokretanje revizije uspješnosti poslovanja na temu klimatskih promjena i održivog turizma.
Nadovezujući se na ovaj rad, DRI je predložio sprovođenje paralelnih nacionalnih revizija sa Državnim uredom za reviziju Republike Hrvatske, što je dovelo do formalnog sporazuma o saradnji.
Na osnovu ovog sporazuma, dvije vrhovne revizorske institucije mogu razmjenjivati metodologije, znanja i iskustva, kao i razvijati uporedive procjene klimatskih rizika koji utiču na jadranski region, pri čemu svaka institucija zadržava punu nezavisnost i odgovornost za sopstvene revizijske dokaze, nalaze, zaključke i preporuke.
Ova inicijativa osmišljena je kao modularni model koji se može ponavljati i koji druge vrhovne revizorske institucije mogu prilagoditi svojim nadležnostima, pravnim okvirima, profilima klimatskih rizika i dostupnosti podataka.
