Vježbanjem se ne gubi značajno na težini
Jedan od razloga zašto vježbanje ne dovodi uvijek do velikog gubitka kilograma jest taj što može pojačati apetit pa ponekad ljudi pojedu više nego što su planirali. Takođe, nakon treninga se često nesvjesno manje hoda i manje se kreće ostatak dana, što smanjuje ukupnu potrošnju kalorija.
Tijelo se s vremenom i prilagođava – sagorijeva manje kalorija za isti napor, što znanstvenici nazivaju „metaboličkom adaptacijom“. Ovaj proces nastao je tokom evolucije kako bi naši preci sačuvali energiju i preživjeli u teškim uslovima, ali kao posljedica je ostao otežan proces mršavljenja.
Uprkos tome, ulogu vježbanja ne treba podcjenjivati. Studija provedena na više od 1100 ljudi pokazala je da fizička aktivnost nije imala velik uticaj na početni gubitak kilograma, no oni koji su se nastavili redovno kretati nakon što su smršavili, uspjeli su održati težinu. Osim toga, vježbanje donosi brojne zdravstvene koristi: poboljšava razinu kolesterola, smanjuje upale, pomaže u regulaciji šećera u krvi i povećava osjetljivost na inzulin, što smanjuje rizik od bolesti poput dijabetesa i srčanih bolesti.
Doktori takođe navode da kombinacija vježbanja s ljekovima za mršavljenje može pomoći u dugoročnom održavanju težine bolje nego sam lijek.
Zašto je vježbanje korisno?
Jedan od razloga tiče se osnovne potrošnje energije u mirovanju – kalorija koje tijelo sagorijeva i bez aktivnosti. Gubitak težine smanjuje ovu potrošnju više nego što bismo očekivali, što može dovesti do ponovnog debljanja. Vježbanje pak povećava ukupnu dnevnu potrošnju energije i tako ublažava taj učinak.
Drugi važan element je očuvanje mišićne mase. Gubitak kilograma obično uključuje gubitak masnog tkiva, ali i mišića. Budući da mišići troše više kalorija i u mirovanju, gubitak mišića usporava metabolizam i može otežati održavanje težine. Vježbanje, osobito trening snage poput pilatesa ili dizanja tega, može pomoći u očuvanju ili čak izgradnji mišića, što pospješuje metabolizam i dugoročno održavanje težine.
Fizička aktivnost takođe pomaže tijelu da bolje koristi masnoće kao izvor energije, što je posebno važno nakon gubitka kilograma kada tijelo postaje manje efikasno u sagorijevanju masti.
Intenzivno vježbanje povećava sposobnost organizma da prebacuje izvor energije između ugljikohidrata i masti, pomažući u održavanju težine čak i uz smanjen unos kalorija.
Vježbanje dodatno poboljšava osjetljivost na inzulin, smanjujući količinu inzulina potrebnu za regulaciju šećera u krvi. To je korisno jer visok nivo inzulina potiču skladištenje masti i smanjuju razgradnju masnog tkiva.
Osim toga, vježbanje povoljno djeluje na spavanje, raspoloženje i nivo stresa, što sve smanjuje razinu hormona kortizola koji je povezan s nakupljanjem masnoća. Redovna aktivnost takođe pomaže u regulsanju apetita i šećera u krvi, što može spriječiti prejedanje i smanjiti želju za nezdravom hranom.
Važno je naglasiti da svi različito reagiraju na vježbanje – neki će sagorjeti više kalorija, dok će drugi osjetiti pojačan apetit nakon treninga. Takođe, različite vrste aktivnosti donose različite koristi. Aerobne vježbe poput brzog hodanja, bicikliranja ili trčanja sagorijevaju kalorije i mogu povećati sposobnost tijela da koristi masnoće kao gorivo. S druge strane, trening snage pomaže u izgradnji i očuvanju mišićne mase, čime se održava viša potrošnja kalorija u mirovanju.
Iako vježbanje možda nije najefikasniji alat za gubitak težine, ključni je saveznik u održavanju rezultata i donosi mnoge koristi za tjelesno i mentalno zdravlje, koje daleko nadilaze samu brojku na vagi.
