Studiju su sproveli naučnici sa Imperijal koledža u Londonu u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), analizirajući dugoročne podatke o smrtnosti i trendovima dugovječnosti kako bi predvidjeli kako će se životni vijek mijenjati u 35 industrijalizovanih zemalja do 2030. godine.
Među analiziranim državama nalaze se zemlje visokog dohotka, poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Velike Britanije, Njemačke i Australije, ali i zemlje u razvoju kao što su Poljska, Meksiko i Češka.
Studija, objavljena u medicinskom časopisu The Lancet i finansirana od strane britanskog Medical Research Council-a, pokazala je da se u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem očekuje rast životnog vijeka do 2030. godine.
Rezultati ukazuju da bi Južna Koreja mogla imati najduži očekivani životni vijek na svijetu.
Istraživači su računali očekivani životni vijek pri rođenju i procijenili da će djevojčica rođena u Južnoj Koreji 2030. godine živjeti u prosjeku 90,8 godina. Očekivani životni vijek muškaraca iznosiće oko 84,1 godinu.
Takođe je analizirano koliko bi mogao da živi prosječan 65-godišnjak u 2030. godini. Prema rezultatima, žena stara 65 godina u Južnoj Koreji mogla bi da živi još oko 27,5 godina.
Naučnici su ranije smatrali da je prosječan životni vijek duži od 90 godina nedostižan.
„Često slušamo da se napredak u ljudskoj dugovječnosti približava svom kraju. Mnogi su vjerovali da je 90 godina gornja granica, ali ovo istraživanje sugeriše da ćemo je premašiti. Ne mislim da smo blizu bilo kakvog maksimalnog limita, ako on uopšte postoji“, kazao je profesor Madžid Ezati sa Imperijal koledža.
On navodi da je visoki životni vijek u Južnoj Koreji vjerovatno rezultat više faktora, uključujući kvalitetnu ishranu u djetinjstvu, nizak krvni pritisak, manju stopu pušenja, dobar pristup zdravstvenoj zaštiti i brzo usvajanje novih medicinskih znanja i tehnologija.
Francuskinje i Švajcarci mogli bi imati najduži životni vijek u Evropi 2030. godine, sa prosjekom od 88,6 godina za žene u Francuskoj i gotovo 84 godine za muškarce u Švajcarskoj.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države mogle bi imati najniži životni vijek među razvijenim zemljama. Prosječan životni vijek muškaraca i žena u SAD-u 2030. godine, 79,5 odnosno 83,3 godine, bio bi sličan onom u zemljama srednjeg nivoa razvoja poput Hrvatske i Meksika.
Istraživači to povezuju sa nedostatkom univerzalne zdravstvene zaštite, kao i višim stopama smrtnosti djece i majki, nasilnih smrti i gojaznosti u odnosu na druge bogate države.
U Velikoj Britaniji očekivani životni vijek žena 2030. godine iznosiće 85,3 godine, što tu zemlju svrstava na 21. mjesto među 35 analiziranih država. Muškarci bi u prosjeku mogli da žive 82,5 godina, što ih pozicionira na 14. mjesto.
Istraživanje pokazuje i da se razlika u životnom vijeku između muškaraca i žena postepeno smanjuje.
„Muškarci su tradicionalno imali nezdravije navike, više su pušili i konzumirali alkohol, češće stradavali u saobraćajnim nesrećama i nasilnim incidentima. Kako se životni stilovi muškaraca i žena približavaju, tako se smanjuje i razlika u životnom vijeku“, objasnio je Ezati.
Pored SAD-a, manje promjene životnog vijeka do 2030. godine očekuju se i u Japanu, Švedskoj i Grčkoj, dok su Sjeverna Makedonija i Srbija označene kao zemlje sa najnižim očekivanim životnim vijekom u ovoj grupi.
Životni vijek izračunava se na osnovu prosječne starosti u kojoj ljudi umiru u određenoj populaciji. Visoka stopa smrtnosti djece ili veliki broj mladih osoba koje stradaju usljed povreda i nasilja značajno utiču na smanjenje nacionalnog prosjeka.
Profesor Kolin Maters iz Svjetske zdravstvene organizacije pojasnio je da se rast životnog vijeka u razvijenim zemljama uglavnom zasniva na činjenici da osobe starije od 65 godina danas žive duže nego ranije.
U zemljama srednjeg nivoa razvoja do 2030. godine očekuje se i smanjenje prerane smrtnosti, odnosno broja ljudi koji umiru u četrdesetim i pedesetim godinama života.
Istraživači su razvili i novu metodologiju predviđanja dugovječnosti, sličnu prognoziranju vremena, koja kombinuje više modela smrtnosti i očekivanog životnog vijeka. Ipak, naglašavaju da sve procjene nose određeni stepen neizvjesnosti.
Na kraju, naučnici upozoravaju da produženje životnog vijeka podrazumijeva i prilagođavanje društva novim okolnostima.
„To znači da moramo jačati zdravstvene i socijalne sisteme kako bismo podržali sve brojniju stariju populaciju sa rastućim zdravstvenim potrebama. Takođe, moramo razmotriti mogu li postojeći penzioni sistemi izdržati takav pritisak ili će biti neophodno duže ostajati u svijetu rada“, zaključio je Ezati.
