U istraživanju o trenutnom stanju i potencijalima razvoja održivog i zdravstvenog turizma u Crnoj Gori ocijenjeno je da bi razvoj zdravstvenog turizma omogućio ne samo diverzifikaciju turističkog proizvoda, već i cjelogodišnju turističku ponudu.
Zdravstveni turizam Crne Gore ima dobre preduslove za razvoj u vodeći turistički proizvod, ali to zavisi od brojnih faktora – prirodnih resursa, institucionalnih okvira razvoja, međunarodnih trendova, konkurentnog okruženja, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).
U istraživanju o trenutnom stanju i potencijalima razvoja održivog i zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, koje je predstavljeno na sjednici Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma, ocijenjeno je da bi razvoj zdravstvenog turizma omogućio ne samo diverzifikaciju turističkog proizvoda, već i cjelogodišnju turističku ponudu.
Predjednica Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma, Marina Delić, kazala je da je ovo istraživanje, u saradnji sa Ministarstvom nauke i tehnološkog razvoja, sprovela Inovaciona radna grupa za održivi i zdravstveni turizam, radno tijelo Savjeta za inovacije i pametnu specializaciju, koje je dio S3 Nacionalnog implementacionog okvira.
“Ono predstavlja značajan poduhvat i raduje činjenica da je zdravstveni turizam ušao u prioritetne oblasti pametne specijalizacije”, istakla je Delić.
Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, kazala da je navedeno istraživanje prvi put realizovano u Crnoj Gori, a sve u cilju dobijanja podataka koji se odnose na održivi i zdravstveni turizam, čime se dodatno podstiče oslobađanje punog potencijala koji Crna Gora ima u razvoju ove djelatnost i njene komparativne prednosti koje su strateškim dokumentima prepoznate kao takve.
“Država, ali i privatni sektor, trebalo bi snažnije da se posvete razvoju zdravstvenog turizma, jer on pruža velike mogućnosti, osnažuje privredu i osnovnu zdravstvenu uslugu u svakoj državi”, rekla je Delić.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja, Marijeta Barjaktarović Lanzardi, kazala je da je Crna Gora 2019. godine postala prva zemlja van EU koja primjenjuje potpuno nov metodološki i strateški pristup u okviru pametne specijalizacije, te definiše na koji način nauka i inovacije mogu podržati njene prioritete i usmjeriti ih na pravi način.
“Održivi i zdravstveni turizam predstavlja jedan od tih prioriteta, a njegova implementacija je nešto što je bio najveći izazov u cjelokupnom procesu, prije svega zbog pandemije korona virusa”, poručila je Barjaktarović Lanzardi.
Prema njenim riječima, pored jasno dobijenih smjernica na koji način pristup mora biti implementiran i sistem postavljen, u samom procesu je neophodno imati i snažnu koordinaciju i međuresornu saradnju, kako bi se aktivnosti uspješno planirale i sprovele.
Ona je posebnu zahvalnost uputila Kancelariji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) na ključnoj starteškoj podršci, kao i svim ekspertima koji su učestvovali u izradi ovih dokumenata.
Barjaktarović Lanzardi je poručila da, kada se govori o zdravstvenom turizmu, moramo znati šta on zapravo predstavlja i razumjeti aktivnosti koje su potrebne različitim ciljnim grupama.
“Radeći na njegovoj definiciji, prvenstveno kroz izmjene zakona, postavili smo malo drugačije osnove, i sada želimo da vidimo kako ljudi razmišljaju i koje sve inovativne ideje imaju”, rekla je Barjaktarović Lanzardi i dodala da će podaci i analize koje dobijaju poslužiti kao osnov za sve dalje korake koje je neophodno preduzeti, kako bi se u potpunosti iskorisitli svi potencijali zdravstvenog turizma.
Koordinatorka radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, Jelena Zvizdojević, kazala je u svom uvodnom obraćanju da je podatak osnov donošenja svake odluke, jer bez kvalitetnih podataka ne možemo govoriti o razvoju bilo koje oblasti, pa tako ni o oblasti održivog i zdravstvenog turizma.
Prema njenim riječima, istraživanje je realizovano u periodu od 20. februara do 30. marta ove godine, i obuhvatilo je sve lokalne samouprave, lokalne turističke organizacije, nevladine organizacije i komore iz oblasti pružanja zdravstvenih usluga.
Kako je navela, rezultati istraživanja pokazuju da su najčešći oblici zdravstvenog turizma u Croj Gori pružanje stomatoloških usluga, kao i usluge koje pripadaju nemedicinskom turizmu – usluge fitnes centara, kozmetičkih salona, rekreacija i odmor na čistom vazduhu.
Ona je kazala da zdravstveni turizam ima potencijala za dalji razvoj u Crnoj Gori. Naime, preko 80 odsto ispitanika je djelimično ili u potpunosti saglasno da postoje potencijali za razvoj zdravstvenog turizma i to u skoro svim opštinama u Crnoj Gori.
“Ispitanici najveći potencijal vide u pružanju usluga rehabilitacije, zatim u daljem razvoju stomatoloških usluga, ali i usluga wellness i spa turizma”, dodala je Zvizdojević.
Članica radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, Snežana Pantović, istakla je da je cilj istraživanja, koje je prvi put sprovedeno u našoj zemlji, dobijanje podataka koji se odnose na održivi i zdravstveni turizam, čime se dodatno podstiče oslobađanje punog potencijala koji postoji u razvoju ove djelatnosti.
“U Crnu Goru osam odsto turista dolazi zbog zdravstvenih i wellness usluga. Trenutno stanje ponude zdravstvenog turizma u našoj zemlji je takvo da 34,5 odsto čine stomatološke usluge, 30,9 odsto fitnes, kozmetologije i rekreacija, 14,5 odsto wellness & spa (nemedicinski), 10,9 odsto lječenje i rehabilitacija, a 10,9 odsto estetska i plastična hirugija”, precizirala je Pantović.
Prema njenim riječima, u istraživanju se zaključuje da je neophodno raditi na normativnoj usklađenosti u implementaciji, valorizaciji i razvoju zdravstvenog turizma, kao i na sistemskoj i adekvatnoj implementaciji standarda i akreditovanih programa koji se odnose na valorizaciju, implementaciju i razvoj zdravstvenog turizma.
Potrebno je osnažiti međuresornu saradnju, te jačati svijest i znanja o značaju razvoja, valorizacije i implementacije zdravstvenog turizma na nacionalnom i lokalnom nivou u Crnoj Gori.
“Prije svega ovo istraživanje je pokazalo da je neophodan dalji rast investiranja u naučno istraživačku djelatnost i edukaciju kadra, te podsticajne mjere za podršku razvoja, jačanja i promocije zdravstvenog turizma”, navela je Pantović.
Član inovacione radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, Ilija Moric, iz kompanije Moric, je saopštio da su potencijali posebno prepoznati u segmentima kulturne i atrakcije naslijeđa, te prirodnim atrakcijama, a da podaci dobijeni u istraživanju dobro predstavljaju aktuelno stanje i imaju najveću vrijednost, s obzirom na jako širok uzorak.
“Istraživanje je pokazalo da jako bitan element predstavljaju receptivni i komunikativni faktori, ali se na njima mora više raditi”, istakao je Moric.
On je naveo da se pojam zdarvstvenog turizma mora sagledati šire, jer on takođe obuhvata kako prirodne ljepote, tako i saobraćajnu infrastrukturu.
“Zdravstveni turizam predstavlja sui generis i svi zajedno moramo više raditi na njegovom razvijanju, kako bi motivisali turiste da dolaze kod nas i koriste sve njegove benefite“, rekao je Moric.
Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja, Luka Đukanović, ocijenio je da ovakava i slična istraživnja treba koristiti što više kako bismo dobili dobre inpute za dalji razvoj zdravstvenog turizma.
Međutim, ocjenjuje da je neophodna bolja animacija i motivacija privrednog sektora, kako bi svi zajedno radili na njegovom razvoju.
“Privrednici moraju prepoznati potencijal u ovoj oblasti i valoriziovati ga na pravi način”, poručio je Đukanović.
Tokom skupa, privrednici su istakli da je neophodno ukazati na brzinu, realizaciju, praktičnost i, prije svega, benefite zdravstvenog turizma, te ga bolje promovisati na sajmovima i sličnim događajima.
