Zastrašivanje sindikalca ili kažnjavanje nerada: brojni sporovi između ACG i Biljane Knežević rezultirali njenim otkazom

Zastrašivanje sindikalca ili kažnjavanje nerada: brojni sporovi između ACG i Biljane Knežević rezultirali njenim otkazom

Viši sud u Podgorici presudio je da Aerodromi Crne Gore (ACG) nisu povrijedili zakon kada su u aprilu 2022. disciplinski kaznili zaposlenu Biljanu Knežević jer se “neprofesionalno odnosila”, odnosno vrijeđala koleginice u Službi finansija.

Viši sud je presudom od 1. oktobra preinačio prvostepenu presudu podgoričkog Osnovnog suda koji je ocijenio nezakonitim disciplinsko kažnjavanje Knežević. Drugostepeni sud utvrdio je da je napisavši u mejlu upućenom tadašnjem predsjedniku Odbora direktora (OD) ACG Nebojši Đokoviću za koleginice iz Službe finansija da su “nezadovoljne, neostvarene, frustrirane i zavidne”, izašla van onoga što joj omogućava sloboda izražavanja i da ih je vrijeđala, te je time povrijedila Kolektivni ugovor ACG počinivši “neprofesionalni odnos prema saradnicima i drugim zaposlenima”. Stoga je, po presudi Višeg suda, izvršni direktor ACG pravilno postupio kada je Knežević u aprilu 2022. disciplinski kaznio opomenom. Ona je presudom Višeg suda obavezana da ACG-u nadoknadi troškove postupka u visini od 907,5 eura.

To je najnoviji epilog niza sudskih postupaka koje Knežević, koja je od prije nekoliko mjeseci predsjednica Nezavisnog sindikata ACG, vodi sa firmom u kojoj radi još od osnivanja ACG prije dvadesetak godina. Knežević je tada bila “desna ruka” i najbliža saradnica prvog direktora ACG – istaknutog funkcionera SDP-a Milovana Đuričkovića . Njegovim odlaskom u penziju, pozicija Knežević kod Đuričkovićevih nasljednika na direktorskoj funkciji Danila Orlandića , Gorana Jandreoskog , Vladana Draškovića i Roka Tolića nikada više nije bila toliko jaka…

Državno preduzeće joj je protekle sedmice uručilo otkaz ugovora o radu. Iz Nezavisnog sindikata ACG je ocijenjeno da je “otkaz odmazda prema njoj” i da je to “presedan da se predsjednici jednog sindikata koja ima i status zviždača i lica sa invaliditetom uruči otkaz”.

Knežević i predsjednik Sindikata ACG Damjan Radulović 10. oktobra podnijeli su Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv predsjednice OD preduzeća Jelene Maraš i Tolića ”zbog prekoračenja ovlašćenja sa namjerom davanja otkaza sindikalnom aktivisti i zaštićenom zviždaču”. Naveli su da su Maraš i Tolić navodno zloupotrijebili službeni položaj, “vršenjem sistematskog pritiska i revanšizma prema predsjednici Nezavisnog sindikata, Biljani Knežević”.

“Radi se o sedmom disciplinskom postupku pokrenutom protiv Knežević u posljednjih nekoliko godina, što jasno ukazuje na kontinuirani oblik institucionalnog progona i dugogodišnju torturu s ciljem njenog zastrašivanja, slabljenja sindikalne organizacije i onemogućavanja njenog rada. Ovi postupci su, prema dostupnim dokazima, nezakoniti i motivisani ličnim i političkim revanšizmom, budući da je predsjednica Nezavisnog sindikata u više navrata razotkrila i procesuirala nepravilnosti u radu i zloupotrebe u kompaniji ACG, potvrđene od nadležnih institucija, što je ranije rezultiralo i njenim priznatim statusom zaštićenog zviždača”, saopštili su tada Knežević i Radulović, optužujući menadžment preduzeća da “pokušava zloupotrijebiti disciplinski i upravni aparat da bi se ugušila sindikalna sloboda, suprotno Zakonu o radu, međunarodnim konvencijama i osnovnim principima zaštite sindikalnih predstavnika i zviždača”.

Nezavisni sindikat je 19. avgusta SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv Tolića i direktora Aerodroma Tivat Ivana Rakočevića jer su navodno, zloupotrebom službenog položaja i premještanjem jednog zaposlenog na drugo radno mjesto, “stvorili direktnu i realnu opasnost po sigurnost aviona, putnika, posada, letačkog i aerodromskog osoblja, infrastrukture aerodroma, te time i cjelokupnog vazdušnog saobraćaja Crne Gore”. Njihove tvrdnje u međuvremenu je demantovao nalaz kontrolora Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) koja je utvrdila da sigurnost odvijanja aerodromskih operacija u Tivtu nije ugrožena i da se sve operacije u toj vazdušnoj luci obavljaju u skladu sa propisima iz oblasti sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.

Početkom marta, Nezavisni sindikat ACG zatražio je od Agencije za sprečavanje korupcije da ispita da li u ovom državnom preduzeću ima elemenata korupcije i narušavanja vladavine prava. U prijavi se, između ostalog, tvrdilo da se u ACG navodno zataškava zapošljavanje pripadnika kavačkog klana u aerodromskim službama bezbjednosti. Te tvrdnje su iz ACG takođe odlučno demantovali, istakavši da “u ACG ne može da se zaposli neko ko prethodno nije prošao policijske bezbjednosne provjere, a u zavisnosti od njihove pocjene, ni bez provjere koju sprovodi ANB”, kao i da “obje provjere, međutim, redovno i iznova prolaze svi zaposleni koji, shodno opisu poslova, imaju pristup tzv. sterilnoj zoni aerodroma”.

Knežević nije direktno odgovorila “Vijestima” na pitanje zbog čega konkretno je Maraš i Tolića prijavila SDT-u da joj, navodno, namještaju otkaz zbog njenog sindikalnog i zviždačkog djelovanja, te koji je to disciplinski prekršaj koji joj se sada stavlja na teret.

Iz menadžmenta ACG odbacuju njene tvrdnje da je najnoviji, sedmi discilinski postupak protiv Knežević pokrenut zbog sindikalnog aktivizma, kao pokušaj njenog zastrašivanja.

“Upravo je suprotno. Sedmi discpilinski postupak za nekoliko godina protiv nekoga ko je od maja ove godine na papiru sindikalac – dokazuje da nema riječi o ‘slabljenju sindikalne organizacije i onemogućavanja njenog rada’. Kako su Aerodromi CG mogli da slabe nekog sindikalca 2021, 2022, 2023, 2024, i tokom prve polovine 2025, ko to tada nije ni bio? Uostalom, je li zastrašivanje ako firma u kojoj radite protiv vas pokrene disciplinski postupak jer, npr. pola mjeseca zaredom ne dolazite na posao – bez ikakvog opravdanja?”, kazali su iz menadžmenta ACG.

Navode da je “i ovdje je riječ o još jednoj konstrukciji i jednoj od mnogih neistina koje Knežević saopštava” i naglašavaju da ona, naročito od 2022. godine “u prosjeku bude na bolovanju po 160 sati svakog mjeseca, ali u tom periodu intenzivno vodi veliki broj sudskih postupaka protiv ACG i ročištima uvijek lično prisustvuje”.

“U većem broju postupaka koje je vodila protiv ACG, donijete su presude iz kojih se vidi da su svi napadi na ACG koji joj navodno ugrožavaju prava iz rada, bili neosnovani. Osim toga, za ovo vrijeme koje ona pominje, promijenila su se tri menadžmenta. I sva tri su radni doprinos Biljane Knežević cijenili na isti način. Stoga, ako je po ocjeni različitih direktora koji predstavljaju disciplinski organ, bilo uvjerenje da postoji osnov sumnje da je Knežević izvršila povredu radne obaveze, onda je jasno da se ne radi o revanšizmu, već da zaposlena postupa suprotno odredbama Zakona o radu, Kolektivnog ugovora i Ugovora o radu i to u kontinuitetu – i to su ocijenile tri različite uprave ove kompanije.”

Iz ACG ističu da se protiv Knežević vodi disciplinski postupak zbog neprofesionalnog odnosa prema kolegama u Službi finansija, neopravdanog izostajanja s posla bez potrebne ljekarske dokumentacije, kao i zbog toga što je duži period, naročito od avgusta 2025. godine, javno iznosila netačne informacije o poslovanju preduzeća. Navodi se i da je neovlašćeno dijelila podatke o poslovnim procesima i finansijskom stanju, te u medijima objavljivala tvrdnje da je sigurnost na Aerodromu Tivat ugrožena, čime je, prema ocjeni kompanije, obmanula korisnike usluga i nanijela ozbiljnu štetu ugledu i poslovanju preduzeća.

Iz preduzeća tvrde da je Knežević svojim istupima unosila nemir i paniku u javnosti, iako, prema nalazima ACV-a, sigurnost na aerodromima nije bila ugrožena. Navode da je Knežević bila upoznata s tim izvještajima, ali je ipak iznosila lažne tvrdnje, čime je, po njihovom mišljenju, svjesno nanosila štetu ugledu kompanije. Ističu i da Knežević ne govori u ime sindikata, već u svoje lično ime, zloupotrebljavajući funkciju ovlašćenog lica Nezavisnog sindikata. Iz ACG poručuju da ovo nije pokušaj da se osujeti rad sindikata, već reakcija na, kako navode, nedozvoljeno ponašanje suprotno Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Ugovoru o radu.

Knežević je na interesovanje “Vijesti” za rad Nezavisnog sindikata i njegove odnose sa menadžmentom ACG kazala da će “uvijek odgovarati na relevantna pitanja ‘Vijesti’ kao i svih drugih medija, naročito nakon što se SDT izjasni po podnijetoj prijavi, kako bi javnost bila obaviještena isključivo na osnovu zvaničnih, institucionalno potvrđenih informacija”.

Ona nije odgovorila na pitanja – koliko članova ima Nezavisni sindikat ACG u odnosu na ukupan broj radnika te kompanije, da li ta sindikalna organizacija ima reprezentativnost i da li je ona legitimisana kao zvaničan socijalni partner uprave ACG u pitanjima od interesa za radno-pravni status zaposlenih u toj firmi. Nije odgovorila ni na pitanje traži li Nezavisni sindikat da se preispita postojeći Kolektivni ugovor koji je lani menadžment potpisao sa predstavnicima reprezentativnih sindikalnih organizacija Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat, te ako da, sa kojom argumentacijom to traži.

Iz menadžmenta ACG smatraju da se iza navodnog sindikalnog i zviždačkog angažmana Biljane Knežević zapravo kriju njeni lični interesi i borba za privilegije koje je nekada imala.

“Ona je poznata široj javnosti kao neko ko je, samo na jednom proputovanju svijetom o trošku ACG, sebe častio Luj Viton torbom koja košta 1.350 eura – i koju nije platila iz svog džepa, već biznis karticom Aerodroma. Ona je među zaposlenima poznata i po tome što je od ACG dobila stambeni kredit od 70.000 eura – što od osnivanja kompanije do danas nije zabilježen slučaj”, kazali su u ACG, dodajući da je kompanijskom karticom trgovala, od Hamburga do Šangaja, u buticima poput Women’secret, Royal BK, Esprit, Footlocker, Etam Lingerie…”.

Navode da u slučaju kupovine “Luj Viton” torbe nisu podnosili prijavu jer je došlo do zastare krivičnog gonjenja i da joj je karticu omogućio Đuričković.

Knežević je pitanja “Vijesti” o stvarima za koje je optužuje menadžment okarakterisala da se “ne tiču interesa javnosti, već djeluju kao pažljivo pripremljen spisak optužbi koje su davno plasirane i deplasirane, čak i procesuirane krivično od strane ACG i naravno odbačene od strane nadležnog tužilaštva”.

Ona je kazala da je jedini cilj da se ona kao predsjednica Nezavisnog sindikata diskredituje, kao i da se minimizira značaj njihove borbe protiv zloupotreba u ACG. Dodala je i da je ovo direktan pokušaj skretanja pažnje sa suštine – razotkrivanja nepravilnosti u ACG, na lične i davno razjašnjene konstrukcije o njoj.

Prema njenim riječima, “na pitanja o privatnim kreditnim aranžmanima kao i o korišćenju biznis kartice prilikom međunarodnih obučavanja zaposlenih van Crne Gore, i to isključivo po ovlašćenju nadležnih, svi su odgovori prije tri godine objavljeni u medijima, pa i u “Vijestima”, sa dokazima, a nalaze se i javno dostupni na njenom Fejsbuk profilu”.

Knežević nije odgovorila na pitanja “Vijesti” koliki je preostali dug koji ima prema ACG na osnovu ugovora o zajmu za rješavanje stambenih potreba koji je od preduzeća dobila 2006. sa rokom vraćanja od 20 godina. Kredit joj je odobren u visini od 70.000 eura, od čega 21.000 eura po odluci tadašnjeg Odbora direktora ACG bespovratno. Ostatak od 49.000 eura joj je odobren uz kamatu od 2 odsto godišnje.

Iz menadžmenta ACG navode da je kredit bio neuobičajeno visok, jer su u to vrijeme najveći stambeni krediti iznosili 35.000 i 20.000 eura.

Uz to, Knežević je u junu 2006. uzela i kredit od 30.000 eura u CKB banci sa rokom otplate od 20 godina, pri čemu su joj Aerodromi bili žirant. Služba za finansije ACG nije imala informaciju da je ona korisnik ovog kredita jer je zahtjev za njegovo odobrenje i administrativnu zabranu na platu potpisao Đuričković, suprotno praksi koja je tada važila u preduzeću – da računovodstvena služba provjeri kreditnu sposobnost zaposlenog i popunjava sve prateće obrasce kako bi mu komercijalna banka mogla dati kredit.

Knežević kredit CKB-u nije vraćala, pa se banka 2013. naplatila po mjenici od ACG u iznosu od 22.504 eura.

“U ovom slučaju, dodatno je skandalozno to što za mjenicu niko u Službi finansija nije znao, dok je banka nije aktivirala i skinula novac sa računa ACG”, ističu iz menadžmenta.

Iz ACG kažu da je dio duga od 22.504 eura, koji je banka naplatila, preduzeće naplatilo mjesečnim umanjenjima plate Knežević, čemu se ona protivila smatrajući to nezakonitim.

“Stoga je ACG pokrenuo sudski postupak u februaru 2022. i uspjeli u postupku. Po pravosnažnoj presudi Knežević je obavezna da plati Aerodromima 2.906,66 eura po osnovu duga sa pripadajućom kamatom i troškove postupka”, kažu u preduzeću.

Knežević je potom predložila da dug otplaćuje u ratama od po 50 eura mjesečno, ali pošto to nije činila gotovo osam mjeseci, Aerodromi su 23. septembra 2025. podnijeli prijedlog za izvršenje presude.

Iz ACG-a navode da su u februaru 2022. godine podnijeli krivičnu prijavu protiv Knežević i bivšeg direktora Milovana Đuričkovića, zbog sumnje da je on zloupotrijebio službeni položaj i omogućio joj da pribavi korist na štetu kompanije, ali da je prijava odbačena zbog zastare gonjenja.

Zamoljena da prokomentariše ove činjenice, Knežević je poručila da umjesto da se istraže aktuelne prijave i nepravilnosti u radu sadašnjih rukovodilaca ACG, novinar se bavi “događajima iz 2006. godine”. Dodala je da su, po njenim riječima, svi ti navodi davno razjašnjeni i pravosnažno zatvoreni, te da se “recikliraju svaki put kada treba kompromitovati one koji ukazuju na nepravilnosti”.