Komercijalne banke u Crnoj Gori, prema tvrdnjama Centralne banke (CBCG) i Udruženja banaka, nijesu ograničile odobravanje gotovinskih kredita uoči najavljenog povećanja zarada kroz “Euro model”, a zvanični podaci pokazuju da zaduživanje građana nastavlja da raste.
Veće plate mogle bi omogućiti građanima da podižu i veće kredite, ali će banke prilikom njihovog odobravanja morati da poštuju nova ograničenja koja počinju da se primjenjuju od 1. januara 2027. godine.
Prema tim pravilima koje je utvrdio Savjet CBCG, mjesečne kreditne obaveze neće moći da prelaze 45 odsto prihoda klijenata kod potrošačkih kredita koji nijesu stambeni, odnosno 50 odsto kod stambenih, dok će maksimalni rok otplate biti deset godina za potrošačke, a 30 godina za stambene kredite. Iznos stambenog kredita biće ograničen na najviše 90 odsto vrijednosti nekretnine koja služi kao obezbjeđenje.
Premijer Milojko Spajić je sredinom septembra predstavio “Euro model” koji, između ostalog, predviđa povećanje minimalne zarade za radna mjesta sa osnovnim obrazovanjem sa 600 na 1.000 eura, sa srednjoškolskim sa 600 na 1.250 eura, i za visokoškolce sa 800 na 1.400 eura.
Građani su na kraju septembra, prema zvaničnim podacima CBCG, po osnovu gotovinskih kredita dugovali 1,2 milijarde eura, što je 13,47 odsto više nego godinu ranije. Podatak UBCG je da im je samo tokom septembra odobreno 56,8 miliona eura novih gotovinskih kredita, odnosno 10,2 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Direktor sektora za kontrolu banaka u CBCG Nikola Bašanović navodi da CBCG ne raspolaže zvaničnom dokumentacijom o najavljenom paketu mjera fiskalne politike, odnosno “Euro modelu”, zbog čega nijesu u mogućnosti da komentarišu njegov sadržaj niti da procjenjuju moguće efekte tih mjera na bankarsko tržište. Naglasio je da se njihove ocjene odnose isključivo na trenutno stanje bankarskog sektora, raspoložive statističke podatke i važeći regulatorni okvir, te da se ne mogu dovoditi u vezu sa najavljenim fiskalnim mjerama.
Bašanović je kazao da banke samostalno donose odluke o kreditiranju, ali da one moraju biti zasnovane na procjeni rizika i usklađene sa važećim regulatornim okvirom.
“U tom smislu, banke mogu prilagođavati svoju kreditnu politiku, uključujući i kriterijume za odobravanje gotovinskih kredita, uz obavezu poštovanja važećeg regulatornog okvira i principa odgovornog kreditiranja. Banke mogu pooštriti kriterijume odobravanja kredita ukoliko takvu odluku zasnivaju na procjeni rizika i poslovnoj politici, pod uslovom da postupaju u skladu sa važećim propisima”, naveleo je sagovornik “Vijesti”.
Bašanović je ukazao da su banke tokom prvih devet mjeseci ove godine odobrile ukupno 1,8 milijardi eura novih kredita privredi i stanovništvu, što je 153 miliona eura ili devet odsto više nego u istom periodu prošle godine. Vrijednost novih kredita fizičkim licima povećana je za oko pet odsto, dok su krediti za refinansiranje postojećih obaveza građana zabilježili rast od gotovo 50 odsto.
“Podaci CBCG pokazuju da je ukupan dug građana po osnovu gotovinskih nenamjenskih kredita na kraju septembra iznosio 1,2 milijarde eura. To je povećanje od 13,47 odsto, odnosno oko 140 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, što pokazuje da se zaduživanje stanovništva u ovom segmentu nastavlja i prije najavljenog povećanja zarada”, rekao je Bašanović.
Prema njegovim riječima kamatne stope na ukupne novoodobrene kredite građanima značajno su smanjene u odnosu na mart 2024. godine.
“Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa pala je sa 8,79 na 6,86 odsto u septembru ove godine. U istom periodu prosječna nominalna stopa smanjena je sa 7,89 na 6,28 odsto, odnosno za 1,61 procentni poen. Riječ je o prosječnim kamatnim stopama na sve vrste novoodobrenih kredita fizičkim licima, a ne samo na gotovinske, čija je prosječna efektivna kamata u septembru bila 7,91 odsto”, kazao je Bašanović.
On je pojasnio da visina kamate zavisi od niza faktora koji se odnose na finansijski položaj klijenta.
“Kada je riječ o kamatnim stopama, njihova visina zavisi od više faktora, uključujući procjenu kreditne sposobnosti klijenta, stabilnost njegovih prihoda, postojeću zaduženost, urednost izmirivanja obaveza, kvalitet sredstava obezbjeđenja, rok otplate i iznos kredita. Na formiranje kamatnih stopa utiču i širi tržišni faktori, poput kretanja kamatnih stopa Evropske centralne banke, troškova finansiranja, konkurencije među bankama i tražnje za kreditima”, naveo je Bašanović, dodajući da će CBCG nastaviti da prati kreditnu aktivnost i rizike u bankarskom sektoru, kao i da kroz regulatorni i supervizorski nadzor obezbjeđuje poštovanje pravila odgovornog kreditiranja.
Direktorka UBCG Marija Šuković je kazala da se kreditiranje građana nastavlja prema postojećim poslovnim politikama. S druge strane, eventualno uvođenje “Euro modela” od 1. januara naredne godine vidi kao prostor za dodatno zaduživanje.
“Jer su veća redovna primanja jedan od ključnih elemenata u procjeni kreditne sposobnosti. Iznos kredita koji klijent može dobiti ipak ne zavisi samo od visine zarade. Banke će i dalje odgovorno procjenjivati kreditnu sposobnost i uzimati u obzir ukupna primanja, postojeće obaveze i regulatorne zahtjeve, kako bi klijenti mogli uredno izmirivati obaveze tokom cijelog perioda otplate. I CBCG kao regulator, ima na raspolaganju instrumente kojima može pravovremeno uticati na dinamiku kreditiranja i spriječiti pretjeranu kreditnu ekspanziju, ukoliko ocijeni da je to potrebno”, navela je Šuković.
Prema njenim riječima, kamatne stope na gotovinske kredite, zasada, ne bilježe značajne promjene. Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene keš kredite u septembru iznosila je 7,91 odsto, dok je u istom mjesecu prošle godine bila 7,82 odsto.
“Uslovi kreditiranja, uključujući kamatne stope, zavise od tržišnih i makroekonomskih okolnosti, cijene izvora finansiranja i poslovne politike svake banke. Kamatne stope na gotovinske kredite u posljednjem periodu su stabilne. Crnogorsko bankarsko tržište je izrazito konkurentno. Zato će upravo tržišni mehanizmi, odnosno ponuda, tražnja i konkurencija među bankama, odrediti buduće cijene kreditnih proizvoda”, ukazala je Šuković.
Ona je poručila da bi veća primanja mogla poboljšati kreditnu sposobnost dijela građana, ali da će konačna odluka o svakom kreditu zavisiti od finansijskog položaja klijenta i poslovne politike konkretne banke.
Savjet CBCG usvojio je početkom novembra Odluku o makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na kreditiranje potrošača, a kojom se uvode jedinstveni standardi u pogledu odnosa kreditnih obaveza i prihoda klijenata, rokova otplate i vrijednosti sredstava obezbjeđenja.
Cilj Odluke je, kako su kazali, podsticanje održivog kreditiranja, unapređenje praksi upravljanja kreditnim rizikom i dugoročno očuvanje stabilnosti finansijskog sistema.
Odlukom je, kako je saopšteno, predviđena mogućnost odstupanja od propisanih uslova kreditiranja od strane banaka, pri čemu je posebno prepoznata kategorija građana koji prvi put rješavaju stambeno pitanje, odnosno kupuju, grade ili rekonstruišu stan ili porodičnu kuću za sopstvene potrebe stanovanja.
“Nova pravila banke će primjenjivati od 1. januara 2027. godine, uz nastavak individualne procjene kreditne sposobnosti svakog klijenta, u skladu sa važećim propisima i internim politikama upravljanja rizicima. Usvajanje ovih akata predstavlja nastavak aktivnosti CBCG na unapređenju regulatornog okvira i njegovom usklađivanju sa evropskim standardima, u okviru priprema za ulazak u Evropski sistem centralnih banaka”, saopštili su iz CBCG.
