Za samo šest dana u prvom dijelu ove godine Ustavni sud ekspresno je dva puta odlučivao o žalbama uhapšenog bezbjednjaka Petra Lazovića o puštanju na slobodu uz jemstvo, a oba puta je ocijenio da mu je povrijeđeno pravo na ličnu slobodu ne osvrćući se pri tome nijednom riječju da li bi njegovo puštanje na slobodu uznemirilo javnost. To su kazali iz NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP), nakon analize dokumenata o presudama Ustavnog suda.
Domaća javnost mjesecima svjedoči uznemirujućim izvodima iz SKY prepiski, ali i pojedinim fotografijama mučenja određenih lica, gdje se sumnjiči i nekadašnji policijski službenik Lazović, upozoravaju iz ASP-a.
Lazović, koji je uhapšen u julu prošle godine, tereti se za pripadnost kriminalnoj organizaciji „kavački klan“, zloupotrebu položaja, torturu, šverc droge i oružja. Uprkos nekoliko predloga da bude pušten na slobodu uz jemstvo, to se dosad nije desilo i sudovi su to generalno odbijali.
Iz ASP-a, međutim, kažu da to nije bio slučaj sa Ustavnim sudom.
„Ustavni sud je u obje odluke podsjetio da su u praksi Evropskog suda za ljudska prava prihvatljivi razlozi za odbijanje puštanja na slobodu uz jemstvo – opasnost da se optuženi neće pojaviti na suđenju, da će preduzeti korake da ometa pravdu, da će izvršiti nova krivična djela, dok je četvrti prihvatljivi razlog da će izazvati uznemirenje javnosti“, naveli su iz ASP-a u saopštenju za Portal RTCG.
Ipak, Ustavni sud nije ulazio u ocjene da li bi puštanje na slobodu Petra Lazovića, sa koje bi se branio od ozbiljnih optužbi, dovelo do uznemirenja javnosti, a takođe je izbjegao da u meritumu cijeni navode da bi mu u bjekstvu mogla pomoći druga osumnjičena lica, koja trenutno nijesu dostupna krivičnim organima Crne Gore, kazali su iz ASP-a.
„U prvoj odluci od 24. februara ove godine, kojom je usvojio ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava na ličnu slobodu, navodi se da je sudija za istragu (kasnije osporeno) prihvatio predlog za određivanje jemstva od 1,6 miliona eura kao dovoljnu garanciju da Petar Lazović neće pobjeći, uz nadzorne mjere zabrane napuštanja boravišta, javljanje državnom organu i oduzimanje putne isprave. Njegov advokat tvrdio je da sve to ‘razumno’ onemogućava bjekstvo okrivljenog“, naveli su iz ASP-a.
Kao jemstvo su tada bile ponuđene nepokretnosti dva privatna preduzeća, vrijednosti 1,54 miliona i 100 hiljada u kešu, koje bi Zoran Lazović, otac Petra Lazovića, položio u sudski depozit. Obrazloženo je da su preduzeća u vlasništvu prijatelja njegovog oca.
„U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koju je prihvatio Viši sud, bilo je ukazano da je Petar Lazović osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije sa zaprijećenom kaznom do 15 godina zatvora, krijumčarenje sa zaprijećenom kaznom do osam godina, produžene zloupotrebe službenog položaja sa zaprijećenom kaznom do pet godina, te bi u slučaju osude mogao očekivati relativno visoku kaznu, što ga ne može ostaviti ravnodušnim prema sudu i što kod njega može lako dovesti do odluke da napusti Crnu Goru i dozvoliti da jemstvo propadne. SDT je ukazivao i da je organizator kriminalne organizacije (Radoje Zvicer) na slobodi, pa bi Petar Lazović bio motivisan da uz njegovu pomoć neovlašćeno pređe državnu granicu, ukazivano je i da mu sestra živi u Italiji, dok se za ponuđene nekretnine od dva preduzeća navodilo da ona posjeduju i drugu brojnu imovinu, pa u slučaju bjekstva i propadanja jemstva to ne bi značajnije narušilo njihovo poslovanje“, upozoravaju iz NVO Akcija za socijalnu pravdu.
Iako se radi o vrlo ozbiljnim krivičnim djelima koje se nekadašnjem policijskom službeniku stavljaju na teret, Ustavni sud usvajajući njegovu žalbu navodi da se „opasnost od bjekstva ne može ocjenjivati isključivo na osnovu težine zaprijećene kazne“, te da „mogućnost bjekstva nije dokaz o namjeri bjekstva“, a da sud mora dokazati opasnost od bjekstva.
„Nadalje, Ustavni sud cijeni da okolnost koja saizvršioce čini nedostupnim organima krivičnog gonjenja ‘nijesu dokaz ili logičke indicije da će okrivljeni automatski i pobjeći’, ali ne ulazi u detaljnije obrazloženje, zatim da ‘mogućnost ilegalnog prelaska granice ne predstavlja realnu opasnost od skrivanja i bjekstva, a takva razmišljanja bez dokaza ili logičkog sklopa indikacija ne mogu biti osnov za zaključak da će osoba pobjeći’, da su sudski navodi o jemstvu paušalni…“, naveli su iz ASP-a.
U dijelu navoda Višeg suda da sumnju da će pobjeći ne otklanjaju ni lične i porodične prilike okrivljenog, koje se tiču njegovog statusa (oženjen, otac dvoje djece), državljanstvo Crne Gore i prebivalište u Podgorici, Ustavni sud smatra da su ovi navodi paušalni i bez valjanog obrazloženja, posebno kada se dovedu u vezu sa činjenicom da mu je oduzet pasoš.
„Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, opasnost od bjekstva cijeni se i u svijetlu ‘faktora vezanih za karakter lica o kojima je riječ, njegov moral, dom, zanimanje, imovinu, porodične veze i sve vrste veza sa zemljom u kojoj je gonjeno’, ali Ustavni sud nije ovo detaljnije obrazlagao u kontekstu konkretnog slučaja. U Crnoj Gori međunarodno pravo ima primat nad domaćim pravom. Kako je u vrijeme donošenja ove prve odluke Ustavnog suda, već bilo donijeto novo rješenje Višeg suda o odbijanju novog jemstva, uvećanog na 6,1 miliona eura, to je šest dana kasnije, odnosno 2. marta ove godine, Ustavni sud donio novu odluku, kojom je opet usvojio ustavnu žalbu, ali je tada istovremeno ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici i naložio ponovno odlučivanje i donošenje novog rješenja“, istakli su iz ASP-a.
U novoj odluci Ustavnog suda na ustavnu žalbu se ponavljaju bezmalo isti navodi i sudijske ocjene, kao u prethodnoj odluci, i ona je praktično ‘copy-paste’ ranijeg odlučivanja.
„Petar Lazović je uhapšen prošlog jula, nakon dostave SKY komunikacije iz Europola. SDT ga povezuje sa ‘kavačkim klanom’ i kriminalnim aktivnostima. On optužbe negira“, podsjetili su iz ASP-a.
