Sudija Privrednog suda Filip Vujošević će kroz mjesec dana donijeti odluku u sporu koji protiv države vodi konzorcijum “Bistrica Clean Energy”, koji traži isplatu 27,5 miliona eura za izgubljenu dobit po osnovu raskida ugovora o izgradnji male hidroelektrane (mHE) na istoimenoj rijeci u Bijelom Polju, kao i 220 hiljada eura za naknadu štete i obračun kamata.
Država je još jednom zatražila da sud ovu tužbu odbaci kao neosnovanu.
To je epilog ročišta juče održanog u ovom sudu.
Privredni sud je u oktobru 2023. godine presudio da je država dužna da ovom konzorcijumu isplati naknadu štete zbog raskida ugovora od 760 hiljada eura i troškove postupka od 20 hiljada. Na takvu odluku su žalbe Apelacionom sudu podnijeli i kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države i “Bistrica Clean Energy”, pa je presuda ukinuta a spor u martu prošle godine iznova započet u Privrednom sudu.
Advokat “Bistrica Clean Energy” Filip Jovović je predložio da se tužba usvoji, odnosno da država konzorcijumu isplati naknadu štete od 62.818 eura, kao i 157.879 za obračunate kamate od datuma pojedinačnih isplata do aprila 2022. godine, uz izgubljenu dobit od 27.505.740 eura.
Zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države Radomirka Raičević je naglasila da žele da se tužba odbije kao neosnovana, zbog razloga koji su iznijeti u toku spora. Ona je dostavila zaključak Vlade o raskidu ugovora iz decembra 2020. godine i pojasnila da je to učinjeno, jer konzorcijum nije dostavio bankarsku garanciju.
Jovović je pojasnio da su željeli da se situacija riješu u interesu obje strane, iako aneks ugovora koji im je ponuđen kako bi se rokovi iz ugovora odložili i počeli pregovori – nije odgovarao. Naveo je i da su prije dostavljanja nacrta aneksa vršeni pregovori kako bi se utvrdio iznos uloženog novca, odnosno kako bi ga država isplatila.
Jovović je kazao i da su htjeli mirno rješenje situacije, pa zato slali i zahtjev po osnovu Zakona o alternativnom rješavanju sporova, da su to dogovarali dok u avgustu 2020. godine nadležno ministarstvo nije preuzela nova Vlada, nakon čega je komunikacija prekinuta a ugovor raskinut.
Firma “BP Hydropower” Žarka Burića je većinski vlasnik “Bistrica Clean Energy” sa 98 odsto udjela, a koncesiju za gradnju mHE dobili su u januaru 2017. godine. Vlada Duška Markovića je krajem 2019. godine usvojila informaciju o potrebi raskida ugovora i iniciranju dogovora o sporazumnom raskidu, do kojeg nije došlo iako ga je tražio i koncesionar. Vlada Zdravka Krivokapića zatim jednostrano raskida ugovor u decembru 2020. godine uz obrazloženje da koncesionar nije predao novu bankarsku garanciju u zakonski predviđenom roku.
Koncesionar zatim podnosi tužbu kojom traži naknadu štete za dotadašnja ulaganja, kao i za izmaklu dobit koji je mogao zaraditi u koncesionom periodu od prodaje električne energije i subvencija. Tokom postupka sudski vještak Dragan Đukić predložio je sudu da tužiocu na ime naknade stvarne štete isplate 602 hiljade eura, 157 hiljada eura na ime kamata na taj iznos, kao i 27,5 miliona eura za naknadu izgubljene dobiti sa zateznim kamatama da isplate.
Nakon presude Privrednog suda da je država dužna firmi “Bistrica Clean Energy” da isplati naknadu štete zbog raskida ugovora od 760 hiljada eura i troškove postupka od 20 hiljada, Apelacioni sud je ocijenio da su obje strane opravdano ukazale da su počinjene bitne povrede parničnog postupka, da je država odgovorna za štetu zbog neosnovanog raskida ugovora, dok je utvrđeno i da “Bistrica Clean Energy” ne može tražiti naknadu za posao koji nisu obavili.
Firma “BP Hydropower” Žarka Burića je većinski vlasnik “Bistrica Clean Energy” sa 98 odsto udjela, a koncesiju za gradnju mHE dobili su u januaru 2017. godine. Vlada Duška Markovića je krajem 2019. godine usvojila informaciju o potrebi raskida ugovora i iniciranju dogovora o sporazumnom raskidu, do kojeg nije došlo iako ga je tražio i koncesionar
