Generalni sektretar Udruženja naftnih kompanija, Draško Striković, saopštio je da se naftne kompanije godinama suočavaju sa velikim problemima
Reakcija Vlade na poremećaje na tržištu naftnih derivata bila je pravovremena i snabdjevenost nije bila ugrožena, tvrde predstavnici izvršne vlasti, dok poslanici opozicije smatraju da se s odlukama kasnilo i da su građani pretrpjeli štetu.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet da je usljed eskalacije ratnog sukoba na Bliskom istoku došlo do naglog i značajnog rasta cijena nafte, što se neminovno prelilo na domaće tržište.
“U cilju ublažavanja negativnih efekata, Vlada je pravovremeno reagovala donošenjem odluke o umanjenju iznosa akcize na bezolovni benzin i gasna ulja”, rekao je Vuković na tematskoj sjednici o cijenama goriva i snabdjevenost crnogorskog tržišta naftnim derivatima.
On je naveo da mjesečni efekat koji će zbog toga pretrpjeti budžet, iznosi osam miliona eura.
Vuković je saopštio da Vlada kontinuirano prati kretanje na međunarodnom tržištu nafte i naftnih derivata, kao i njihov uticaj na domaće.
“Prioritet je svakako da obezbijedimo uredno i stabilno snabdijevanje bez zastoja i poremećaja, uz istovremeno ublažavanje eventualnih negativnih efekata rasta cijena na građane i privredu, u mjeri u kojoj to dozvoljavaju fiskalni okviri”, objasnio je Vuković.
On je podsjetio da je Skupština u prethodnom periodu usvojila izmjene Zakona o akcizama, kojima je stvoren pravni osnov za fleksibilnije i pravovremenije reagovanje u uslovima poremećaja na tržištu energenata. Navedenim zakonskim rješenjem omogućeno je da se u slučaju značajnijeg i naglog povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, donese odluka o privremenom umanjenju akciza do 50 odsto na bezolovni benzin i gasna ulja.
“Takođe, važno je istaći da akcize na mineralna ulja imaju značajan fiskalni značaj, budući da čine približno 60 do 65 odsto ukupnih prihoda od akciza i predstavljaju jedan od najstabilnijih izvora budžetskih prihoda”, rekao je Vuković.
Ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, smatra da je donesena odgovorna odluka koja je omogućila da se, korišćenjem zakonskog osnova, smanji akciza na naftu i naftne derivate.
„Sa postojećom cijenom, mi smo u top četiri države sa najpovoljnijim cijenama u Evropi. Samo Sjeverna Makedonija u regionu je ispred nas, Slovačka, Turska i Bugarska sa neznatno nižim cijenama“, rekao je Šahmanović.
On je ukazao na pojavu takozvanih dizel turista, koja podrazumijeva dolazak građana iz susjednih država, kao što su Albanija i Srbija, da bi natočili gorivo, što, prema njegovim riječima, govori o odgovornosti i konkurentnosti.
„U posljednje tri godine u 15 obračunskih perioda cijena je varirala između 1,47 eura i 1,65 eura, pa se nije dizala ovolika pompa. Cijene električne energije i nafte i naftnih derivata su na nekom podnošljivom nivou u poređenju sa svim ostalim državama. Ne znam kome je u interesu da se da se širi ova priča i panika“, dodao je Šahmanović.
On je dodao da je razmišljao da li da danas dođe na sjednicu Odbora.
„Strašno naporno je postalo u posljednje vrijeme da pored svih obaveza koje imamo i muku koju mučimo s ovom situacijom, moramo na svakodnevnoj bazi da se borimo sa konstantnim plasiranjem netačnih informacija i unošenjem nemira među građane. Ipak, odlučio sam da zbog građana pokušamo danas da stavimo tačku na ovu priču“, rekao je Šahmanović.
On smatra da je Vlada izvukla maksimum maksimuma iz postojeće situacije, jer je riječ o energetskoj krizi najvećih razmjera u istoriji čovječanstva.
„Snabdjevenost Crne Gore naftom i naftnim derivatima nije bila ugrožena ni u jednom trenutku. Na današnji dan posao cvjeta. Naftne kompanije rade bez ikakvih poteškoća. Sad jedino gubi država na osnovu smanjenih akciza i smatram da je ovo državnička politika, te da nam je na prvom mjestu interes građana, a ne pojedinaca“, kazao je Šahmanović.
On je naveo da su do danas formirali 40 odsto strateških rezervi nafte.
„Neko će reći da to nijesu naše rezerve, ali to je maliciozna izjava. Znači, to su naše rezerve, plaćene sredstavima koja smo prihodovali od građana i za naša sredstva su tri velike naftne kompanije, koje su uvoznici i uvoze više od 15 hiljada tona na godišnjem nivou, formirale te strateške rezerve“, objasnio je Šahmanović.
Od toga, kako je kazao, 60 odsto od 44,26 hiljada metričkih tona nalaze se u Luci Bar u rezervoarima Heellenic Petroleuma, odnosno Jugopetrola, za koje Vlada plaća zakup.
„Ostatak rezervi se nalazi u Hrvatskoj i Grčkoj u formi tiketa. U odnosu na evropske zakone, te rezerve ne mogu biti predmet nikakvih ograničenja i one moraju nama biti dostupne u roku od osam dana od našeg zahtjeva“, dodao je Šahmanović.
On je kazao da je u toku rekonstrukcija rezervoara u Baru, koja će biti gotova za šest mjeseci. Za rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju potrebno je 23 miliona eura, a za onaj u Lipcima 16 miliona eura.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, saopštio je da se ne može složiti sa Šahmanovićem i njegovim tvrdnjama da je Vlada reagovala na vrijeme.
„Moja prva reakcija na poskupljenje i na ono što se dešavalo na Bliskom istoku bila je 8. marta, kada ste mogli da donesete odluku o smanjenju akciza na gorivo i sa tim smanjite povećanje cijena dizela, koji je za 15 dana poskupio 23 centa“, rekao je Milović.
On je podsjetio da se Vlada zadužila pred Novu godinu 450 miliona eura da bi napravila rezervu, ako dođe do nepredviđenih okolnosti.
„Ima li tih para u budžetu? Ko je danas preči nego građani Crne Gore koje nijeste zaštitili, jer su cijene otišle u nebo“, pitao je Milović.
On je postavio i pitanje da li građani mogu da budu spokojni, jer slijedi poskupljenje namirnica.
„Posljedice vaših 13 dana nereagovanja plaćaju građani Crne Gore. Inflaciju ne možete da kontrolišete, a imate instrumente koje ne želite da upotrijebite. Šteta ja napravljena i sad Vlada pokušava da nas ubijedi da je sve uradila da vas zaštiti“, poručio je Milović.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da budžet nije Vladin, niti od ministara, nego od građana, i da se ne može reći da se država nečega odriče ili nešto gubi.
„To što država nije naplatila od akciza, građani neće staviti u slamaricu, nego će taj novac da potroše na kupovinu drugih dobara i usluga, pa će preko poreza to opet da se vrati u budžet“, objasnio je Mugoša.
On smatra da je bilo prostora da se u prvom talasu poskupljenju smanje akcize, ako ne 50 odsto, onda barem 20 odsto, kako bi se smanjio udar.
Poslanik Bošnjačke stranke, Mirsad Nurković, rekao je da su oba ministra dala ubjedljivu argumentaciju, koja se ne može pobiti nijednim argumentom.
On smatra da je najmanje bitno kada se reagovalo, jer se cijena ne bi promijenila.
“Građani nijesu oštećeni centa jednog u tom periodu. Crnogorsko tržište je apsolutno snabdjeveno u potrebnim količinama naftnim derivatima i neće biti u problemu što se tiče nabavke”, naveo je Nurković.
Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, kazao je da se Crna Gora i svijet suočava sa jednom od najvećih kriza i dodao da se nada da ona neće biti veća od covid krize.
„Je li normalno, ako nosi toliku opasnost, da premijer nema nijednu konferenciju na kojoj će da upozna javnost sa dešavanjima na Bliskom istoku, političkom dimenzijom cijele krize, pozicijom države i šta će Vlada uraditi da sanira krizu i pomogne građanima i privredi“, pitao je Konatar.
On je rekao da građani žele da znaju da li će se davati određene subvencije, kao i da se mora izaći sa planom i narednim mjerama u slučaju da cijene goriva nastave da rastu.
Poslanik Pokreta Evropa sad, Dražen Petrić, smatra da je država vodila odgovornu politiku, dok je njegov partijski kolega Tonći Janović naveo da Crna Gora ima najjeftinije gorivo u regionu, ukoliko se izuzme Sjeverna Makedonija.
Predstavnik Fidelity consultinga, Miloš Vuković, rekao je da Crna Gora nema krizni plan, iako je postojala obaveza da se on uradi.
On je dodao da je privatni sektor završio sve svoje obaveze, dok država to nije uradila.
„Preporuka je da kupite sve što možete, jer niko ne zna hoće li biti nafte ili neće. Bolje je da je plaćamo skuplje, nego da je nemamo“, rekao je Miloš Vuković.
Generalni sektretar Udruženja naftnih kompanija, Draško Striković, saopštio je da se naftne kompanije godinama suočavaju sa velikim problemima.
„Siguran sam da nijedan sektor nije nepravedno opterećen kao ovaj“, naveo je Striković.
On je dodao da je konkurentnost na tržištu oslabljena, a domaće kompanije ugrožene, te da su nagli poremećaji na tržištu ugrozili održivost njihovog poslovanja.
„Neophodno je razmotriti mogućnost izmjene postojeće odredbe kako bi se obezbijedio dugoročan i održiv razvoj u ovom sektoru. Liberalizacija tržišta se nameće kao jedan od mogućih instrumenata zaštite privrede i potrošača, jer omogućava veću otpornost sistema na spoljne troškove“, kazao je Striković.
