On je, u jutarnjem programu „Boje jutra“ povodom panel-diskusije „Cirkularna ekonomija: Od otpada do resursa“, koja će u četvrtak biti održana u okviru konferencije „Održivo liderstvo – od odluke do uticaja“, istakao da cirkularna ekonomija posljednjih godina postaje jedna od značajnih tema i u Evropi i u Crnoj Gori.
Ona se, kako je objasnio Veljić, ne svodi samo na reciklažu, već počinje već u fazi dizajniranja proizvoda i izbora materijala.
„Cirkularnu ekonomiju možemo posmatrati mnogo šire od same reciklaže. Ona počinje od dizajna proizvoda, izbora materijala, mogućnosti njihovog odvajanja i recikliranja, kao i toga koliko puta se ti materijali mogu ponovo koristiti“, kazao je Veljić.
Sa stanovišta zaštite životne sredine, takav pristup znači manje otpada i više materijala koji se mogu ponovo vratiti u ekonomski ciklus.
Cilj je, dodaje, da se otpad više ne posmatra isključivo kao problem koji treba riješiti ili odložiti, već kao sirovina koja može imati tržišnu vrijednost.
Veljić je podsjetio da je u aprilu 2024. godine donesen novi Zakon o upravljanju otpadom, koji je u međuvremenu pretrpio određene izmjene, kao i Državni plan upravljanja otpadom za period od 2025. do 2029. godine.
Plan, kako je naveo, predviđa prelazak sa linearnog na cirkularni model upravljanja otpadom, uz četiri regionalna centra: u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
„Što se tiče propisa, uskladili smo ih sa evropskim propisima. Sada je pred nama teži put, da te propise sprovedemo u djelo“, rekao je Veljić.
Jedan od najvećih izazova predstavlja ambalažni otpad, a u narednom periodu očekuje se i uspostavljanje sistema proširene odgovornosti proizvođača.
Veljić je objasnio da takav sistem podrazumijeva da odgovornost proizvođača i distributera ne prestaje trenutkom prodaje proizvoda, već da moraju biti uključeni i u sistem prikupljanja i obrade otpada koji nastaje nakon njegove upotrebe.
Prvi tok otpada na koji bi trebalo da se primijeni ovaj sistem jeste upravo ambalažni otpad.
Govoreći o evropskim standardima, Veljić je kazao da novi okvir ide ka tome da reciklaža više ne bude dovoljna sama po sebi, već da se sve više koriste materijali koji mogu više puta da budu upotrijebljeni.
Prema podacima koje je iznio, evropski cilj je da se do 2030. godine prikupi 70 odsto ambalažnog otpada, dok je za plastiku predviđena stopa prerade od 55 odsto.
Crnogorski Državni plan predviđa skromnije ciljeve: prikupljanje 35 odsto ambalažnog otpada do 2030. godine i preradu 25 odsto plastike. Propisi su jedno, a djela drugo. Nadam se da ćemo korak po korak uspjeti da dostignemo te standarde“, kazao je Veljić.
U Crnoj Gori već postoje primjeri kompanija koje otpad koriste kao sirovinu za nove proizvode. Veljić je naveo primjer firme koja prerađuje plastiku i od nje proizvodi klupe, kao i kompanije koje se bave preradom otpadnih guma, otpadnih vozila i električnog otpada.
Dio tog otpada, kako je kazao, završava na daljoj obradi u Evropi, što je takođe dio sistema cirkularne ekonomije i otvorenog tržišta.
Prilagođavanje novim evropskim pravilima za domaće kompanije će, smatra Veljić, donijeti određene troškove, prije svega kroz promjene u dizajnu proizvoda, izboru materijala i uvođenju novih tehnologija. Istovremeno, evropsko tržište otvara i nove poslovne mogućnosti.
Govoreći o značaju konferencije, Veljić je ocijenio da ovakvi događaji imaju važnu edukativnu ulogu i omogućavaju razmjenu novih znanja i iskustava.
„Očekujem da konferencija bude uspješna, da ćemo steći nova znanja i da ćemo uspjeti da ih primijenimo kod nas“, zaključio je Veljić, prenosi PR Centar.
