Dr Dejan Đurović , predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore učestvovao je u radu okruglog stola na temu: „Nacrt prostornog plana Crne Gore do 2040 – najbitnije poruke i preporuke društva i privrede” , u organizaciji Privredne komore Crne Gore.
Okrugli sto je predstavljao posljednji događaj u okviru javne rasprave na Nacrt prostornog plana Crne Gore na kojem su se, svim relevantnim subjektima na nivou donosilaca odluka, privrede i nauke, predstavile osnovne preporuke i sugestije koje su dobijene tokom tromjesečnog predstavljanja ovog, kako je navedeno, nakon Ustava – najbitnijeg dokumenta u državi.
U uvodnom izlaganju Đurović je ukazao na doprinos Odbora u pripremi Nacrta prostornog plana, kroz organizaciju više kontrolnih i konsultativnih saslušanja i tematskih sjednica. Istakao je da je Odbor insistirao na uključenju svih aktera koji treba da implementiraju sve pristigle predloge i sugestije u plan, jer će se njime odrediti strategija razvoja Crne Gore u narednih 20 godina, a privrednici i sve zainteresovane strane, treba da budu uključeni, kako bi doprinijeli izradi kvalitetnog dokumenta. On je podsjetio da je razvoj Crne Gore do sada bio podijeljen na tri dijela: jug, sjever i središnji dio i da je neophodno uspostaviti ravnomjerni razvoj u svim djelovima države. Ukazao je i na važnost usvajanja zakona o planiranju prostora, zakona o izgradnji objekata i zakona o legalizaciji, prije usvajanja prostornog plana. Takođe, istakao je i važnost saobraćajne infrastrukture i da to treba da bude fokus ovog plana, te da je, u što skorijem roku, neophodno završiti drugi dio autoputa, ali i iskoristiti potencijale Luke Bar koja predstavlja središnji čvor Crne Gore, kada je u pitanju pomorski saobraćaj. Izrazio je očekivanje da će se i ostala ministarstva uključiti kada je u pitanju priprema prostornog plana, posebno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Đurović je ovom prilikom naveo i da je neophodno usvojiti Nacionalni energetski i klimatski plan, koji će definisati dalju poziciju Rudnika uglja i Termoelektrane Pljevlja u prostorno–planskim dokumentima. On je pozvao prisutne da svi zajedno daju puni doprinos finalizaciji prostornog plana.
