Unija poslodavaca predložila je Vladi da se u cilju smanjivanja lažnih bolovanja, kroz izmjene zakona i procedura između ostalog primjenjuju strože iznenadne kontrole zaposlenih za koje se sumnja da se bave zloupotrebama bolovanja. Zatražili su i smanjenje perioda u kojem naknada zarade zaposlenom na bolovanju ide na teret poslodavca bez prava na refundaciju koji je trenutno najduži u regionu i traje 60 dana.
To je navedeno iz ove organizacije na pitanja da li su zadovoljni dosadašnjim mjerama protiv lažnih bolovanja, i da li smatraju da je potrebno izmijeniti zakonske propise ili kolektivne ugovore kako bi se spriječile ove zloupotrebe.
Mjere strožih kontrola bolovanja od početka godine i rad nove treće Nacionalne komisije za kontrolu bolovanja, koja je formirana u martu, dale su rezultate jer je zabilježeno smanjenje sumnjivih bolovanja, kazali su iz Fonda zdravstvenog osiguranja i iz Unije poslodavaca koja učestvuje u radu Nacionalne komisije.
Krajem prošle godine na sastanku poslodavaca sa premijerom Milojkom Spajićem u Privrednoj komori, među najvećim biznis barijerama naveden je problem lažnih bolovanja, da je Crna Gora rekorder po broju bolovanja u Evropi, kao i da se svakog mjeseca na bolovanjima nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika. Tada je najavljeno da će biti uvedena stroža pravila, kao i formirana treća Nacionalna komisija koja će nadzirate ostale.
Troškove za naknadu zaposlenom na bolovanju u periodu do 60 dana snosi poslodavac, a ako bolovanje traje preko tog perioda poslodavac ima pravo na refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Za zaposlene u privatnom sektoru naknada tokom bolovanja iznosi 70 odsto zarade, a u javnoj upravi ona je 90 odsto zarade. U 2022. godini iz državnog Fonda zdravstva za naknade za bolovanja isplaćeno je šest miliona eura, a zvanično je na bolovanjima izgubljeno preko milion radnih dana.
“Izmjena zakona i podzakonskih akata ključna je pretpostavka za suštinsko rješavanje problema zloupotrebe bolovanja, budući da su upravo propisi (nejasnoćama, nedovoljnom regulisanošću i sl.) vrlo često i svojevrsni saveznici onim zaposlenima koji su skloni ovoj vrsti zloupotreba. U tom smislu, ističemo da je UPCG donosiocima odluka već predstavila svoje viđenje trenutnog stanja i predložila konkretna rješenja koja imaju za cilj neutralisanje navedenog fenomena, ali i zaštitu poslodavaca ukoliko do zloupotreba dođe. Između ostalog, predložili smo strože (iznenadne) kontrole zaposlenih za koje se sumnja da se bave zloupotrebama, kao i smanjenje roka u kojem naknada zarade ide na teret poslodavca bez prava na refundaciju koji je trenutno najduži u regionu (60 dana)”, naveli su iz Unije poslodavaca.
Iz ove organizacije kažu da na osnovu onoga što dobija kroz redovnu komunikaciju sa svojim članstvom, stiču utisak da su nedavno formirana Nacionalna komisija za kontrolu bolovanja i najavljene aktivnosti rezultirale blagim smanjenjem prakse zloupotreba sa bolovanjima.
“Kako ovakav efekat ne bi bio privremen, UPCG će i dalje aktivno doprinositi radu Komisije, svjesna da započeti proces predstavlja tek prvi korak na putu rješavanja ovog dugogodišnjeg, sistemskog problema koji negativno utiče na poslodavce, ali ništa manje na zaposlene i državu”, kazali su iz UPCG.
Iz Fonda za zdravstvo su na pitanja o isplatama naknada za bolovanja od početka godine kazali, da su od početka januara do kraja maja za refundaciju bolovanja isplatili 3.697.404,07 eura, a da je u istom periodu prošle godine ta cifra iznosila 1.762.130,92 eura, ali da te isplate zbog prošlogodišnjih problema sa budžetom ne prikazuju realni odnos.
“Manje isplaćeni iznos sredstava u 2023. godini je posljedica ograničenog budžeta u prvoj polovinu godine, koji je bio definisan mjesečnim planom potrošnje. Kada su u pitanju konkretne brojke, rano je još govoriti o efektima kontrola, s obzirom na to da je prošlo tek nekoliko mjeseci. Dakle, tek u toku 2025. godine moći ćemo da radimo evaluaciju i da utvrdimo kakvi su rezultati. Prema našim internim indikatorima, već se vide efekti, ali sa zvaničnim stavom i konkretnim brojkama ne možemo još izaći u javnost”, kazali su iz Fonda za zdravstvo.
Edukacija zdravstvenih radnika i izmjene zakona
Iz Fonda zdavstva navode da je u cilju sprečavanja zloupotrebe bolovanja neophodna izmjena i dopuna zakona, kao i edukacija zdravstvenih radnika, sa čime će uskoro i početi.
“U narednom periodu će, pored samih kontrola, fokus biti i na edukacijama zdravstvenih radnika, kako bismo dodatno unaprijedili same procese. Kako je u toku rad na izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, svakako da se razmatra dodatno unapređenje regulative, o čemu će javnost biti upoznata blagovremeno”, kazali su iz ove institucije.
