U Srbiji je mrki medvjed zakonom u potpunosti zaštićen, dok u Bosni i Hercegovini, kako upozoravaju ekološke organizacije, postoje pravne nedorečenosti koje omogućavaju zloupotrebe i nezakonite odstrijele.
Aktivisti tvrde da se tzv. „rupe u zakonu“ i neujednačena regulativa između entiteta koriste da bi se izbjegla odgovornost.
Biolozi i udruženja za zaštitu prirode iznose zabrinutost da bi ovakvi incidenti mogli dodatno ugroziti već oslabljenu populaciju mrkog medvjeda u Bosni i Hercegovini.
Procjene ukazuju da se broj jedinki kreće između 600 i 700, što se smatra izuzetno niskom brojnošću s obzirom na prostranstvo i karakter šumskih ekosistema u kojima vrsta obitava.
Stručnjaci upozoravaju da je neophodno hitno usklađivanje zakonskih rješenja, jačanje nadzora i stroža kontrola lovnih aktivnosti kako bi se spriječili dalji nezakoniti odstrijel i obezbjedila dugoročna zaštita ove ključne vrste.
