Kritikovanje sudskih presuda legitimno je i prihvatljivo, ali jedino ako je stručno, činjenično i pravno argumentovano, a ne ako je lično i emotivno obojeno, saopšteno je iz Sudskog savjeta.
„Kritika je poželjna ako doprinosi javnoj raspravi o radu sudova i poboljšanju pravosudnog sistema, a ne kada je uvredljiva, populistička i usmjerena na diskreditaciju nosilaca pravosudnih funkcija u onim slučajevima kada ne donesu ‘naručene’ odluke u skladu sa očekivanjima onih koji upućuju kritiku“, navodi se u saopštenju Sudskog savjeta.
Oni su se oglasili nakon što je generalni direktor RTCG Boris Raonić komentarišući prvostepenu presudi Osnovnog suda predsjedniku i dijelu članova Savjeta RTCG, kazao da je takva presuda „sramotna, pravno neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore“.
„Časni ljudi iz Savjeta zaslužuju poštovanje, a ne etiketu krivaca. Njihova jedina ‘krivica’ je odluka donesena u skladu sa preporukama pravnika, tajno i u skladu sa presudom Višeg suda. Ovim se šalje poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo“, naveo je između ostalog Raonić.
Iz Sudskog savjeta ističu da se poštovanje institucija i pravnog poretka ogleda u korišćenju svih raspoloživih redovnih i vanrednih pravnih lijekova protiv sudskih odluka sa kojima postoji neslaganje, a ne u ličnom napadu usmjerenom na diskreditaciju sudije koji je donio odluku, kojim se uz to podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem.
„‘Poštovanje institucija i pravnog poretka za mene nije fraza, već princip’, izjava je dostojna svakog odgovornog nosioca javne funkcije, koji na profesionalan način i sa integritetom promoviše one društvene vrijednosti na kojima se temelji pravna država. Iza ove medijske izjave objavljene 17. jula ove godine, makar nominalno stoji Boris Raonić, direktor RTCG – medijskog javnog servisa Crne Gore. Svako ko ovaj princip iskreno doživljava i istom je posvećen, ne bi sebi dozvolio da prvostepenu presudu suda, u slučaju za koji je lično zainteresovan, nazove ‘sramotnom’ i ‘skandaloznom’, a još manje da u ličnom napadu na sudiju na neprimjeren način pominje i najbližeg pretka tog sudije, koji je takođe bio sudija i koji više nije među živima. Jer to nije poštovanje institucija niti pravnog poretka, a svakako nije dobronamjerna, legitimna i pravno utemeljena kritika koja ima za cilj unaprijeđenje sudske prase i razvoj vladavine prava. Nažalost, i ispod ovih kvalifikacija je potpis Borisa Raonića. I to samo nakon nešto više od dva mjeseca od prve izjave“, saopšteno je iz Sudskog savjeta.
Dodaju da su u prethodnom periodu više puta osuđivali brojne izjave najistaknutijih javnih ličnosti kojima se ugrožava nezavisnost sudija i bez osnova direktno podstiče nepovjerenje građana u pravosudni sistem.
„Čini se da sva ta reagovanja ne dopiru do onih kojima su upućena, jer smo ponovo svjedoci lamenta nad sudskim odlukama kojem se pridružuju i političari željni jeftinih političkih poena i pravni ‘analitičari’ u borbi da zasijaju na medijskom nebu pod pokroviteljstvom javnog servisa. Bez obzira na to, zbog digniteta pravosudnog sistema i kulture nenasilnog dijaloga nastavićemo svoju misiju zaštite nezavisnosti sudija i podizanja javne svijesti o temama koje su krucijalne za razvoj demokratskih principa u našem društvu. Ukazujemo da je kritikovanje sudskih presuda legitimno i prihvatljivo, ali jedino ako je stručno, činjenično i pravno argumentovano, a ne ako je lično i emotivno obojeno. Kritika je poželjna ako doprinosi javnoj raspravi o radu sudova i poboljšanju pravosudnog sistema, a ne kada je uvredljiva, populistička i usmjerena na diskreditaciju nosilaca pravosudnih funkcija u onim slučajevima kada ne donesu „naručene“ odluke u skladu sa očekivanjima onih koji upućuju kritiku. Dozvoljeno je da se kritika iznosi profesionalno, stručno i u skladu sa etikom, od strane istaknutih pravnika, analitičara i medija, a ne kada je očigledno da se radi o namjernom uticaju na principe pravičnog suđenja i stvaranju pritiska na sud. I na kraju, u ovom slučaju posebno bitno, javnoj kritici su podložne pravosnažne presude, a ne one koje se mogu preispitati u postupku po žalbi i na taj način otkloniti svi eventualni nedostaci. Ovo iz razloga što bi u slučaju da prvostepena odluka bude ukinuta, javnosti bila plasirana druga teza, odnosno da ni takva odluka nije posljedica stručnosti već neprimjerenog pritisika i straha sudija, koji su kalkulisali sa pravdom da bi sačuvali sebe kako ne bi bili medijski ‘žigosani’ kao nedostojni sprovođenja pravde“, saopšteno je.
Sigurno je, dodaju, i da takva teza ne bi doprinijela procesu ozdravljenja pravosuđa.
„Ni jučerašnja zapanjujuća izjava Borisa Raonića, koja nema nijednu od pobrojanih karakteristika legitimne kritike, nije mogla da zaobiđe veting u prijetećem kontekstu. Izdvaja se po tome što krajnje ‘kreativno’ veting poistovjećuje sa ‘metlom’ za ljude nedostojne sprovođenja pravde. Zato ćemo je iskoristiti da ponovimo naš stav da nosioce pravosudnih funkcija nije strah od vetinga i da naglasimo da ga većinski podržavaju. Ovakve izjave ne doprinose usaglašavanju donosioca odluka o obliku, načinu i samoj suštini sprovođenja procesa vetinga. Naprotiv, podgrijavaju skepticizam o tome šta nas može očekivati nakon tog procesa. Da li smo konačno kao društvo sazreli da se izborimo sa štetnom pojavom da javne ličnosti kada su nezadovoljne pravnim stanovištem koje je iznio i elaborirao sudija u nekoj odluci koja se lično tiče upravo tih javnih ličnosti, uzmu sebi za pravo da izazivaju pravnu histeriju, predstavljajući svoje tumačenje kao jedinu mjeru objektivnog, logičnog, koherentnog i ispravnog? Da li ćemo dozvoliti sudijama da rade svoj posao, da sude i presuđuju? Po našem mišljenju, to je imperativ. Na kraju, ipak bi napomenuli da vrijeđanje i omalovažavanje sudija ne spada u slobodu govora, navode iz Sudskog savjeta.
