To je, na pres konferenciji, kazao šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI) Nemanja Stankov, predstavljajući tri policy briefa o sprečavanju korupcije u zdravstvu, infrastrukturnim projektima i visokom obrazovanju.
Stankov je istakao da nije dovoljno donijeti zakon i formirati tijelo, već je potrebno znati “ko postupa, po kojim pravilima, u kojem roku i sa kakvom odgovornošću”.
“Prvi policy brief odnosi se na etičke komitete i prijavljivanje korupcije i neetičkog postupanja u zdravstvenom sistemu. Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2025. godine prvi put je posebno uredio korupciju, sukob interesa i primanje poklona, a etičkim komitetima dao nadležnost da razmatraju prijave i daju mišljenja direktorima zdravstvenih ustanova. To je važan pomak, ali zakon još nije pretvoren u funkcionalan sistem”, pojasnio je Stankov u PR Centru.
Istakao je da etički komiteti uglavnom nemaju procedure prilagođene novim nadležnostima.
“Građaninu ne znači mnogo podatak da etički komitet postoji ako ne zna kako da mu se obrati i šta može očekivati nakon podnošenja prijave. Zato predlažemo da Ministarstvo zdravlja donese jedinstveni pravilnik za sve javne zdravstvene ustanove. Potrebni su jedinstven obrazac prijave, jasni rokovi, pravila dokazivanja, obrazložena mišljenja i obavezna povratna informacija podnosiocu. Zdravstvene ustanove moraju javno objaviti sastav komiteta, njegove nadležnosti, način podnošenja prijave i godišnje podatke o postupanju”, jasan je Stankov.
Drugi policy brief, kako je pojasnio, bavi se zaštitom životne sredine u međudržavnim, odnosno G2G sporazumima.
“G2G sporazumi mogu ubrzati realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. Međutim, brzina ne smije biti izgovor da se ključne odluke donesu prije stručnih procjena i javne rasprave. Ako država unaprijed izabere partnera, lokaciju i tehničko rješenje, onda procjena uticaja na životnu sredinu lako može postati formalnost. U tom trenutku više se ne razmatra da li postoji bolja alternativa, već samo kako da se već donesena politička odluka sprovede”, kazao je Stankov.
Iz CeMI-ja su Vladi sugerisali da, prije početka pregovora, objavi test javnog interesa kojim će obrazložiti zašto bira G2G model, koje su alternative razmatrane i kakvi su fiskalni i ekološki rizici.
“Sporazumi, projektni ugovori, aneksi, studije i izvještaji o monitoringu moraju biti dostupni javnosti. Organ koji politički promoviše projekat ne smije istovremeno kontrolisati stručnu procjenu njegove ekološke prihvatljivosti. Ekološke obaveze moraju biti dio ugovora, sa mjerljivim pokazateljima, finansijskim garancijama, obavezom sanacije i konkretnim posljedicama ako se ne poštuju. Zaštita životne sredine ne može biti opšta rečenica u sporazumu, dok su cijena, rokovi i obaveze države uređeni do detalja”, objasnio je Stankov.
Naveo je da se treći policy brief, „Predstavništvo bez privilegije“, odnosi na integritet predstavničke funkcije na Univerzitetu Crne Gore (UCG).
“Studentsko učešće u Upravnom odboru, Senatu i vijećima fakulteta nije formalnost. Studentski predstavnici učestvuju u radu tijela koja odlučuju o budžetu, organizaciji Univerziteta, rukovodstvu i kadrovskoj politici. Oni dobijaju pristup informacijama, učestvuju u raspravama i imaju mogućnost da utiču na odluke. Upravo zato njihova funkcija mora biti zaštićena jasnim pravilima o sukobu interesa”, siguran je Stankov.
Predstavnik je, kako je kazao, izabran da zastupa kolektivni interes studenata, a ako se u konkretnom pitanju pojavi njegov privatni interes, institucija mora, kako je istakao, imati postupak kojim se taj interes prijavljuje i predstavnik izuzima iz odlučivanja.
“UCG nema cjelovit sistem prijavljivanja interesa i izuzeća. Ne postoje dovoljno jasna pravila ni za situacije u kojima se više predstavničkih i drugih institucionalnih uloga preklapa. Zato predlažemo da Upravni odbor UCG-a donese poseban pravilnik o sprečavanju sukoba interesa predstavnika u univerzitetskim organima. Pravilnik treba da obuhvati sve predstavnike, bez obzira na to da li dolaze iz reda studenata, akademskog ili neakademskog osoblja”, rekao je Stankov.
Svrha predloga, kako je naglasio, nikako nije ograničavnaje studentskog predstavljanja, već se ono štiti od pritisaka, zavisnosti i sumnje da je predstavnički mandat korišćen za ostvarivanje privatnog interesa.
“Zaključak sva tri briefa je vrlo konkretan. Ne predlažemo stvaranje novih i složenih institucija. Tražimo da postojeće institucije definišu jasna podzakosnka pravila i da javnost može provjeriti kako ih primjenjuju”, poručio je Stankov, prenosi PR Centar.
