Šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) preračunao se kad je birao na koji će se način nositi sa opozicionom inicijativom za njegovu smjenu, jer je, iako je zasad sačuvao fotelju, stavio sebe pod “jarke reflektore” i u fokus javnosti. Pokušaj da balansira između njegove “tradicionalne” velikosrpske politike i novog evropsko-pomiriteljskog pravca mu se ovaj put obio o glavu.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti” komentarišući postupanje Mandića kad se odlučivalo o predlogu za njegovo razrješenje, kao i njegovu političku kalkulaciju da uputi saučešće porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića .
Mladić je preminuo 27. avgusta u Hagu, gdje je služio doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine, a Mandić je istog dana saopštio da je uputio saučešće porodici nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske.
Taj njegov potez osuđen je sa više strana – od većinskog dijela domaće javnosti, zvaničnika komšijskih zemalja, ali i Evropske unije (EU). Početkom septembra Demokratska partija socijalista (DPS) podnijela je inicijativu za njegovu smjenu, po treći put u ovom mandatu parlamenta.
Na sjednici u četvrtak bilo je 39 poslanika – 38 onih koji su najavili da će glasati za Mandićevu smjenu i šef parlamenta. U plenumu nisu bili predstavnici NSD-a, osim Mandića, Pokreta Evropa sad (PES), mimo Seida Hadžića , Demokrata, Socijalističke narodne partije, Demokratske narodne partije (DNP), Ujedinjene Crne Gore, potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj (Albanski forum), te nezavisni poslanici Radinka Ćinćur i Dragan Bojović .
Iako je prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma početkom septembra izjavio da “očekuje vrlo interesantnu raspravu” na sjednici o svom razrješenju, kao i da se “neće pomjeriti ni milimetra” predstavnicima DPS-a, on nije dozvolio da se uključi televizijski prenos prozivke poslanika, niti da mediji uđu u plenarnu salu i vide šta se dešava, dok su se njegove kolege iz parlamentarne većine pobrinule da rasprave i glasanja – ne bude.
Zbog toga je opozicija, mimo DNP-a, najavila da neće sarađivati s Vladom i većinom, dok se ne održi sjednica na kojoj bi se raspravljalo o razrješenju šefa Skupštine. To znači da su “na čekanju” izmjene Ustava, potrebne za zatvaranje poglavlja u pregovorima sa EU, jer ih vlast ne može sprovesti bez podrške opozicije.
Iako se Mandić “spasio”, inicijativa za njegovu smjenu može se naći – nakon novog podnošenja – na dnevnom redu prve sjednice redovnog zasjedanja Skupštine, koje počinje 1. oktobra. Ipak, daleko je do odlučivanja o tome, jer većina i to može spriječiti na više načina. Između ostalog – odbijanjem da uvrsti predlog na dnevni red.
Na pitanje je li Mandić bio “primoran” da zbog prirode svog biračkog tijela uputi saučešće Mladićevoj porodici, glavni i odgovorni urednik Televizije Vijesti Radomir Kračković odgovorio je potvrdno:
“Andrija Mandić je zbog prirode svog biračkog tijela, koje većinski misli da Ratko Mladić nije ratni zločinac, već neko ko je branio srpski narod u Republici Srpskoj, morao da se oglasi povodom njegove smrti”.
Kračković je ocijenio da bi prije nekoliko godina to vjerovatno podrazumijevalo i “birane riječi” na račun Mladića, a da je čelnik najvišeg zakonodavnog doma sad odlučio da pošalje telegram saučešća porodici haškog osuđenika, vjerovatno računajući da će mu to donijeti manju političku štetu.
“… Sad kad je, po njegovoj retorici, potpuno posvećen evropskim integracijama i ‘nosi nas na leđima ka Briselu’. Iako naporno radi da promijeni imidž i pokaže se kao proevropski političar, ovaj potez nanio je Mandiću značajnu političku štetu, a posebno su značajne reakcije čelnika Unije – ‘da se u EU ne može s glorifikacijom ratnih zlocinaca’”, rekao je Kračković “Vijestima”.
S druge strane, sagovornik ukazuje i da javnost može da vidi da i u Briselu žele da se što prije stavi “ad acta” na cijelu sagu, kako bi Crna Gora nastavila sa zatvaranjem poglavlja u pregovorima. Prema njegovim riječima, to neće biti tako jednostavno jer očekuje da će opozicija biti dosljedna i da neće biti usvajanja potrebnih izmjena Ustava dok se ne omogući rasprava i glasanje o Mandićevoj smjeni.
Iz Evropske komisije su prekjuče kazali redakciji da je, u završnoj fazi pristupnih pregovora Crne Gore, od suštinskog značaja da se sačuvaju fokus i široka politička podrška za preostale reforme, posebno u oblasti vladavine prava…
Kračković je kazao da smatra da se Mandić preračunao jer je, iako je ostao na čelu parlamenta, sad pod još većim fokusom i pritiskom. Istakao je da je njemu nejasno zašto Mandić nije jednostavno otvorio sjednicu, omogućio televizijski prenos, konstatovao da nema kvoruma, jer ga u tom trenutku zaista nije bilo, i završio, po njega, neugodnu priču.
“Očigledno je onda da je ovakav razvoj događaja na sjednici bio njegov dogovor s PES-om, kako bi se što prije ‘pretrčalo’ preko svega i zaustavila dalja priča u javnosti. A takođe i čini potpuno opravdanim sumnje da je veliko pitanje da li bi ostao na čelu parlamenta da se stvarno održala sjednica”, konstatovao je Kračković.
Upitan kako Mandić balansira između svog biračkog tijela i novog političkog pravca koji je odabrao, novinar podgoričkog nedjeljnika “Monitor” Zoran Radulović odgovorio je da šef parlamenta pokušava da u javnim nastupima “izvaga” ono što predstavlja otklon od njegove “tradicionalne” velikosrpske politike i, s druge strane, ono što treba da potvrdi kako su njegova temeljna politička i lična opredjeljenja ostala nepromijenjena, bliska glasačkoj bazi.
“Ostaje otvoreno pitanje, ne koji je Mandić pravi, nego to kojim će od ta dva puta on ići u svojoj političkoj budućnosti i ko će ga slijediti. Trenutno, to izgleda kao jedna od najzanimljivijih enigmi na crnogorskoj političkoj sceni, a tu stižemo do saučešća i njegovih posljedica”, prokomentarisao je on.
Radulović je upitao ima li bilo ko pravo da u svoje uskointeresne kalkulacije unese ratne zločine i presuđene zločince:
“Pa, ako ih javno ne glorifikuje ili makar pravda, da se ‘provuče’ objavljujući vijest da je uputio saučešće. Dok se njegov, i dalje formalni, koalicioni partner (DNP) klanja na grobu zlikovca. To govori o problemima koji su više ljudskog nego političkog karaktera. I njih je nemoguće pravdati nekom političkom akcijom koja je, navodno, pomiriteljska, proevropska ili kakva god”.
Na pitanje kako gleda na dalji odnos DNP-a i NSD-a, s obzirom na to da je partija Milana Kneževića odlučila da se ne pojavi u parlamentu kad je trebalo da se odlučuje o Mandićevoj smjeni, čime ga je “spasila” kvoruma, Radulović je ocijenio da je sukob neminovan.
“Zapravo, on već počeo i, ubuduće, može samo dobijati na intenzitetu”.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos saopštila je prekjuče da je Crna Gora u završnoj fazi pregovora o pristupanju EU, te da su jedinstvo i stabilnost na tom putu ključni kako bi se došlo do cilja.
Ona je na društvenoj mreži “Iks” navela da je razgovarala s premijerom Milojkom Spajićem (PES) o preostalim koracima u procesu pristupanja.
“Za uspješno okončanje pregovora ključno je očuvati političko jedinstvo i stabilnost u Crnoj Gori, zadržati zamah u sprovođenju preostalih reformi i intenzivirati napore na unapređenju dobrosusjedskih odnosa”, poručila je Kos.
To je još jedna u nizu poruka sa evropskih adresa političkim akterima u Crnoj Gori da se posvete finalizaciji EU integracija.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec pozvao je crnogorske poslanike da, prilikom donošenja odluka, imaju na umu odgovornost koju nose prema institucijama, prema evropskoj budućnosti zemlje i, prije svega, prema građanima koje predstavljaju, bez obzira na to na kojoj strani sale sjede.
Crna Gora je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, dok je do sada privremeno zatvoreno 18. Evropska komisija je u julu saopštila da se, nakon zatvaranja poglavlja 8 i 29, nastavlja praćenje napretka u usklađivanju i sprovođenju pravne tekovine EU.
Na sastanku Vlade i pregovaračke strukture sa predstavnicima Radne grupe Savjeta EU za proširenje (COELA), održanom prije tri dana, saopšteno da postoji podrška za završetak pregovaračkog procesa do kraja ove godine, kao i za ostvarivanje punopravnog članstva Crne Gore u EU 2028. godine.
Premijer Milojko Spajić poručio je prekjuče da bi opozicija trebalo stoprocentno da učestvuje u završnoj fazi evropskih integracija.
Poslanik DPS-a Nikola Milović odgovorio je Spajiću navodeći da nema kalkulisanja s onim što predstavljaju civilizacijske i evropske vrijednosti.
“PES, ukoliko je zaista proevropska snaga, će otkazati poslušnost Mandiću. Mora doći na sjednicu o njegovoj smjeni zbog saučešća povodom smrti presuđenog ratnog zločinca i mora obezbijediti da svi poslanici glasaju za njegovu smjenu. U suprotnom, samo će još jednom potvrditi da je PES = NSD”, naveo je Milović u objavi na društvenoj mreži “Iks”.
