Rudović je ukazao da su dezinformacije često povezane sa govorom mržnje, pojašnjavajući da istražni organi, prema važećem zakonodavstvu, imaju mogućnost da pokreću postupke pred sudom zbog širenja govora mržnje
Zajedničkim djelovanjem državnih institucija, profesionalnih medija i organizacija civilnog društva potrebno je svakodnevno razobličavati dezinformacije, njihove izvore, kao i platforme preko kojih se šire i loše utiču na društvo, smatra direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija (MKM), Neđeljko Rudović.
On je, kako je saopšteno iz MKM, na panelu „(Dez)informaciono okruženje i jačanje otpornosti“, održanom u okviru konferencije povodom pet godina rada Digitalnog forenzičkog centra – DFC, kazao da su u predlogu Medijske strategije predvidjeli niz mjera koje se odnose na borbu protiv govora mržnje i dezinformacija.
„U predlogu Medijske strategije predvidjeli smo formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija, definisanje govora mržnje kao krivičnog djela, uspostavljanje saradnje sa globalnim internetskim kompanijama i društvenim mrežama sa ciljem definisanja odgovornosti za plasiranje informacija na ovim kanalima, kao i novine u Zakonu o medijima koji normira da hitan sudski postupak zbog govora mržnje putem medija može incirati i onaj ko je meta govora mržnje, a ne samo državni tužilac“, naveo je Rudović.
Podsjetio je da posebnu pažnju obraćaju na medijsku pismenost, kojoj je posvećeno čak 15 mjera u Akcionom planu za sprovođenje Medijske Strategije.
„Prva mjera je formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, uvođenje medijske pismenosti u svim osnovnim i srednjim školama kao obaveznog izbornog predmeta i revidiranje i unapređenje svih programa medijske pismenosti u školama“, kazao je Rudović.
Ukazao je da su dezinformacije često povezane sa govorom mržnje, pojašnjavajući da istražni organi, prema važećem zakonodavstvu, imaju mogućnost da pokreću postupke pred sudom zbog širenja govora mržnje.
„Mislim da to svakako nije dovoljno u borbi protiv ove društvene opasnosti i da sankcije sigurno nijesu dovoljan mehanizam, iako su nezaobilazan. Potrebno je da svi javni akteri, svojim primjerom, doprinesu stvaranju tolerantnije klime u društvu prilikom debata o temama koje izazivaju emocije kod svakog pojedinca“, istakao je Rudović.
Podsjetio je da je nacrtima tri medijska zakona predviđeno više od 20 suštinskih izmjena u odnosu na važeće norme.
„Npr, radi podsticanja samoregulacije, predviđeno je da Fondu za pluralizam i medijsku raznovrsnost može pristupiti samo medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kao i kojem nije u prethodnih šest mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja, kao što je slucaj sa jednom inostranom TV koja je sankcionisana zbog širenja mržnje. Isto važi i za štampane medije, odnosno internetske publikacije u slučaju da je njihov osnivač osuđen zbog govora mržnje ili širenja dezinformacija“, rekao je Rudović.
