Razdvojeni lokaliteti: Đalovića pećina van granica Spomenika prirode Đalovića klisura

Razdvojeni lokaliteti: Đalovića pećina van granica Spomenika prirode Đalovića klisura

Državni projekat valorizacije Đalovića pećine koji se radi poslednjih deset godina nije dio obližnjeg zaštićenog područja – Spomenika prirode „Đalovića klisura“, iako se ta dva lokaliteta često postovjećuju.

To je pojašnjeno na javnoj raspravi o Nacrtu plana upravljanja za Spomenik prirode „Đalovića klisura“ za period 2026-2030. godine.

Spomenik prirode „Đalovića klisura“, kako je pojašnjeno, nalazi se na zapadnom obodu Pešterske visoravni i proteže dužinom oko 7,5 kilometara, od čega je zaštićeno područje rječni tok Bistrice od izvora, to jest Glave Bistrice, do izlaza iz klisure, u dužini oko tri kilometra.

Do sada su na području bjelopoljske opštine zaštićena dva područja – Spomenik prirode „Đalovića klisura“ i Spomenik prirode „Rijeka Ćehotina“.

Nacrt dokumenta obuhvata zaštićeno područje sa 98.7 odsto u državnom vlasništvu, a fokusira se na zaštitu prirode, održivi turizam i posjećivanje i saradnju sa lokalnim stanovništvom sela koja okružuju područje (Mojstir, Đalovići, Mokri Lug, Vrh).

Kako je kazao direktor Agencije za zaštitu prirodnih dobara Željko Madžgalj, Đalovića klisura predstavlja jedno od najimpresivnijih prirodnih područja sjevera Crne Gore.

„Klisura je usječena u krečnjački masiv i dostiže dubinu do 627 metara, što je čini jednim od najdramatičnijih pejzaža u regionu. Područje je bogato izvorima, podzemnim vodama, speleološkim objektima i raznovrsnim ekosistemima. Posebno se izdvajaju Glava Bistrice i Juriška vrela, kao i stalni tok rijeke Bistrice koji se nizvodno uliva u Lim. Klisura je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući endemske vrste i zaštićene vrste širom Balkana“, kazao je Madžgalj.

Kako su kazali predstavnici Međunarodne organizacije za zaštitu prirode „The Nature Conservancy“, proces izrade plana koji je traje oko četiri – pet mjeseci rađen je na transparentan način.

Veći dio rasprave bio je posvećen pitanjima iz oblasti turizma.

Goran Sekulić iz globalne organizacije za zaštitu prirode The Nature Conservancy (TNC) kazao je da prvi sadržaji za posjetioce novog zaštićenog područja u Bijelom Polju, Đalovića klisure biće narednih mjeseci, ali za sada nije realno da to bude tokom ljeta.

Na interesovanje turista za Đalovića klisuru kako domaćih tako i stranih turista, kao i turističkih vodiča ukazala je direktorica TO Bijelo Polje Violeta Obradović, na šta je Madžgalj odgovorio da će uslovi za organizaciju obilazaka i slično mogući tek nakon usvajanja plana upravljanja

U analizi prihoda se navodi da su budžetom Opštine Bijelo Polje za 2025. godinu opredijeljena sredstva u iznosu od 30.000 eura za obavljanje javne funkcije, i uspostavljanje aktivnosti na uspostavljanju, zaštiti i unaprjedenju zaštićenih područja na teritoriji opštine.

„Iznos od 39.400 eura je dio granta koji je kroz ugovor o saradnji obezbijeđen iz donacije nevladinih organizacija Eko-tim i The Nature Conservancy, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Drugi dio granta iz donacije nevladinih organizacija Eko-tim i The Nature Conservancy od 42.100 eura biće uplaćen u 2026. godini“, navodi se u izvještaju.

Sve planirane sredstva su korišćena u predviđene svrhe u skladu sa Ugovorom o donaciji i opredijeljenim sredstvima budžeta opštine za rad upravljača i djelatnosti od javnog interesa.

„Sredstva su trošena prema planu, racionalno i u skladu sa trenutnim kapacitetima upravljača tako da su, zbog realnih okolnosti na koje smo ranije ukazali, pojedine stavke budžeta ostale neutrošene. Neutrošena sredstva (revalorizacione rezerve) iz 2025. iznose 53.101,28 eura i ona su Programom rada sa finansijskim planom za 2026, na koji je Skupština opštine dala saglasnost uz pozitivno mišljenje Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj, predviđena za realizaciju programskih aktivnosti, jačanje kapaciteta i obuku zaposlenih kao i nabavke neophodne opreme za rad službi i ostvarivanje aktivnosti od javnog interesa u skladu sa aktima AUPD, planovima upravljanja zaštićenim područjima i Zakonom o zaštiti životne sredine“, kazao je Madžgalj.