Prema dokumentaciji u koju “Vijesti” imaju uvid, kredit od 75.000 eura iz 2007. trebalo da vrati u 240 rata od po 75 eura
Predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 koji je još 2007. godine, u vrijeme dok je bio osnovni državni tužilac u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima.
Prema dokumentaciji, u koju su “Vijesti” imale uvid, Radović je trebalo da vrati nešto više od 18.000 eura u roku od dvije decenije, odnosno u ratama u iznosu od 75,76 eura.
Prvi čovjek Višeg suda u Podgorici nije odgovorio na pitanja “Vijesti” – kada je od Vlade Crne Gore dobio kredit od 75.000 eura, kroz koji je trebalo da riješi stambeno pitanje, koliko je novca trebalo da vrati, za koje vrijeme i koja je dogovorena visina rate. Nije odgovorio ni na pitanje da li je ikada uplatio ijednu ratu i ako nije da li će i kada izmiriti taj dug.
Prema dokumentaciji, na kojoj je potpis Radovića i tadašnjeg direktora Uprave za zajedničke poslove državnih organa Blaža Šaranovića, kredit je nekadašnjem osnovnom tužiocu dodijeljen u junu 2007, radi rješavanja stambenih potreba.
“Korisnik vraća kredit po povoljnim uslovima, shodno Odluci Vlade RCG o uslovima i načinu vraćanja kredita, u povlašćenom iznosu od 15.000 eura, sa otplatom kredita na rate, u trajanju od 20 godina (240 rata), sa kamatom od dva odsto na godišnjem nivou. Ukupan iznos kredita sa uračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 18.180,95 eura, a mjesečna rata 75,76 eura…”, stoji u ugovoru od prije skoro dvije decenije, u koji je redakcija imala uvid.
Radović je to zaduženje uredno, godinama prijavljivao Agenciji za sprečavanje korupcije, iako prema istoj dokumentaciji, nikada nije uplatio nijednu ratu. Posljednji put je to uradio u izvještaju o imovini i prihodima za 2019, kada je naznačio da će kredit otplaćivati do ove godine.
U vrijeme kad je dobio kredit, stoji u imovinskim kartonima, zarađivao je 1.100 eura.
Njegova plata, prijavio je ASK-u, tokom prošle godine kretala se od 2.483 do 3.012 eura. Prijavio je da je suvlasnik ili jedan od vlasnika više naslijeđenih pašnjaka, šuma, pomoćnih objekata. Vlasnik je dvosobnog stana od 72 metra kvadratna, koji je, kako je naveo, stekao kupovinom.
Radović je jedan od više od 200 bivših i sadašnjih funkcionera i zaposlenih u državnim institucijama i organima sve tri grane vlasti, koji su od 2004. do 2020. od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima, a ne izmiruju te svoje obaveze prema državi, iako se radi o mjesečnim iznosima od 30 do 95 eura.
“Vijestima” je ranije rečeno da se radi o 179 kredita po povoljnim uslovima u iznosima od 15.000 do 40.000 eura, ali i o 25 osoba koje ne izmiruju obaveze po ugovoru o kupovini stana po povoljnim uslovima.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović ranije je u odgovorima na pitanja “Vijesti” precizirala da se radi o “ukupno 204 pravna posla”.
Njeni zamjenici Ivan Vukićević i Vanja Stanković krajem oktobra su podnijeli žalbu Apelacionom sudu upravo na presudu Višeg, kojim su oslobođeni nekadašnji predsjednik i članovi Vladine Komisije za rješavanje stambenih pitanja.
75,76 eura iznosila je rata za kredit po povlašćenim uslovima prvom čovjeku Višeg suda, ali je on nije izmirivao
Vukićević i Stanković su ocijenili da, prije nego što je oslobodio članove nekadašnje Vladine Komisije u slučaju “Stanovi”, podgorički Viši sud nije učinio ništa da provjeri da li su odluke tog tijela i ugovori potpisani na osnovu njih zaista postojali i proizveli pravno dejstvo, već je isključio dokaze samo zato što su kopije.
Sutkinja Vesna Kovačević je prvostepenom presudom oslobodila optužbi sve okrivljene u predmetu “Stanovi” – Predraga Boškovića , Budimira Šegrta , Suada Numanovića , Sanju Vlahović , Ivana Brajovića , Dražena Miličkovića , Damira Šehovića , Dragicu Sekulić , Osmana Nurkovića , Suzanu Pribilović , Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića , navodeći da su sudu neprihvatljivi dokazi koji su dostavljeni kao fotokopije. Kazala je tada i da su fotokopije bile neovjerene.
Na tu presudu se prethodno žalio i specijalni državni tužilac Vukas Radonjić .
