Kampanja prisilne kontracepcije na Grenlandu, koja se uglavnom sprovodila tokom 1960-ih i 1970-ih godina, predstavljala je kršenje ljudskih prava žena, ali nije ispunila pravnu definiciju genocida, zaključeno je u dva stručna izvještaja objavljena u petak.
U oba izvještaja utvrđeno je da je primjena kontracepcije bez valjanog pristanka predstavljala kršenje prava žena na poštovanje privatnog i porodičnog života, a u pojedinim slučajevima i nečovječno ili ponižavajuće postupanje. Izvještaji se, međutim, razlikuju u ocjeni da li je takva praksa bila sistemska.
Najmanje 4.000 žena i djevojčica sa Grenlanda, od kojih su neke imale svega 12 godina, dobilo je spirale ili kontraceptivne injekcije između 1966. i 1991. godine, često bez njihovog pristanka ili znanja, pokazala je zajednička dansko-grenlandska istraga iz 2025. godine.
U toj istrazi utvrđeno je da je cilj takve prakse bio smanjenje nataliteta i veličine porodica, što su danske vlasti u to vrijeme smatrale načinom za poboljšanje životnog standarda, kao i socijalnih i zdravstvenih uslova na Grenlandu, arktičkom ostrvu i poluautonomnoj teritoriji Danske sa oko 57.000 stanovnika.
Među dokumentovanim posljedicama po neke žene bili su obilna krvarenja, ozbiljne infekcije, ožiljci na jajovodima, odstranjivanje materice i nemogućnost da imaju djecu.
Vlada u Nuku je 2024. godine zadužila tri pravna stručnjaka i jednog psihologa da utvrde „da li je došlo do kršenja univerzalnih ljudskih prava i prava autohtonih naroda“ i „da li ta kršenja ispunjavaju definiciju genocida“. Panel se tokom rada podijelio, a dva člana su podnijela ostavke i dostavila zaseban izvještaj.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen rekao je da će vlada pokrenuti proces osnivanja komisije za pomirenje, za koju se nada da će sarađivati sa danskom vladom.
„Rad komisije za pomirenje ne bi trebalo da bude usmjeren na utvrđivanje krivice, već na otkrivanje istine radi istinskog pomirenja, koje će omogućiti budućnost kakvu kao društvo želimo“, rekao je.
„Mi, kao vlada, ne možemo reći da je počinjen genocid“, izjavila je ministarka pravde Marijane Pavijasen Jensen.
Zaključci izvještaja politički su osjetljivi jer je predsjednik SAD Donald Tramp obećao da će preuzeti Grenland, koji teži tome da jednog dana stekne punu nezavisnost. Njegova administracija isticala je navode o nedoličnom postupanju danskih vlasti prema stanovnicima nekadašnje kolonije, nastojeći da ih ubijedi da se okrenu Vašingtonu.
Konvencija UN o genocidu ne zabranjuje samo masovna ubistva, već i „mjere kojima je cilj sprečavanje rađanja“ unutar nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe, pri čemu je potrebno dokazati da su djela počinjena s namjerom da se ta grupa, u cjelini ili djelimično, uništi.
U svom izvještaju, Dali Sambo Doro, pravnica sa Aljaske i bivša predsjedavajuća Inuitskog cirkumpolarnog savjeta, i Miriam Kulen, profesorka prava na Univerzitetu u Kopenhagenu, navele su da postoji „razumna osnova za vjerovanje da su žene Kalaallit Inuita sa Grenlanda bile izložene nedobrovoljnim kontraceptivnim praksama kojima su prekršena njihova prava na jednakost i nediskriminaciju, na nemiješanje u privatni i porodični život, na odlučivanje o broju djece i razmaku između porođaja, kao i na najviši mogući standard fizičkog i mentalnog zdravlja… kao i pravo na zaštitu od okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i na očuvanje tjelesnog i kulturnog integriteta“.
One, međutim, nijesu zaključile da je počinjen genocid.
Iako je teško zamisliti okolnosti u kojima pokušaj da se znatno smanji broj pripadnika jedne etničke grupe ne bi mogao predstavljati namjeru da se ta grupa djelimično uništi, postojala je i razumna osnova za zaključak da je „ograničavanje rasta stanovništva“ bilo jedan od faktora koji su uticali na pristup ljekara kontracepciji, navele su.
U drugom izvještaju, Jonas Kristofersen, bivši direktor Danskog instituta za ljudska prava, i Jensine Nedergor, psihološkinja koja je radila na Grenlandu – stručnjaci koji su napustili prvobitni panel – prihvatili su da je ženama nanesena nepravda, ali su naveli da se razmjere kršenja prava ne mogu utvrditi.
Kristofersen i Nedergor nijesu pronašli dokaze da je „bilo koja vlast ili zdravstveni radnik u bilo kojem trenutku imao namjeru da uništi grenlandsko stanovništvo“.
Grenlandska ministarka pravde rekla je da taj izvještaj nije ispunio zadatak koji im je povjeren, ne navodeći detalje.
Doro i Kulen navele su da dokazi ne mogu potvrditi takvu namjeru „samo na osnovu kontraceptivnih praksi“.
Da bi se utvrdilo da li je genocid ikada počinjen, napisale su, trebalo bi razmotriti i druga kršenja za koja se Danska optužuje na Grenlandu, kao što je izdvajanje inuitske djece iz porodica i njihovo smještanje u danske porodice. To je, međutim, bilo izvan okvira njihovog izvještaja.
Dodale su da genocidna namjera Danske „ostaje mogući zaključak koji bi potpuna analiza svih relevantnih informacija pred sudom sa odgovarajućom nadležnošću i ovlašćenjima mogla potvrditi“.
Doro i Kulen su, međutim, utvrdile da postoji „razumna osnova za vjerovanje“ da je Danska prekršila Konvenciju o genocidu, jer je još 1969. godine saznala za ozbiljan rizik da program predstavlja sprečavanje rađanja unutar određene grupe, a nije preduzela sve mjere koje su joj bile na raspolaganju. Navele su da o tom pitanju konačnu odluku može donijeti jedino sud.
Prema Konvenciji o genocidu, koju je Danska ratifikovala 1951. godine, država se obavezala da neće počiniti genocid, kao i da će ga sprečavati i kažnjavati.
Autori izvještaja i žene koje su u središtu ovog slučaja zatražili su da se zaključci ne koriste u raspravama o budućim odnosima Grenlanda i Danske, uz obrazloženje da iskustva žena treba posmatrati zasebno i da ih ne treba uvlačiti u geopolitičke sporove.
Inger Plato, 70, jedna je od žena koje su bile pogođene tom praksom.
U razgovoru za Rojters prije objavljivanja nalaza stručnjaka, opisala je kako se probudila nakon, kako joj je bilo rečeno, manje operacije i otkrila da joj je bez njenog pristanka ugrađena kontraceptivna spirala.
„Ispostavilo se da su nas tretirali kao životinje“, rekla je. „Bez pristanka, samo su željeli da spriječe žene da rađaju ili imaju djecu. Bio je to veoma nečovječan čin.“
Kazala je da joj je ljekar kasnije rekao da su komplikacije izazvane spiralom dovele do toga da više nije mogla da zatrudni. Kasnije je usvojila dvoje djece iz Kolumbije.
„Veoma smo pokorni autoritetima jer smo djeca kolonijalizma“, rekla je.
Danska premijerka Mete Frederiksen se 2025. godine izvinila ženama za koje je rekla da su bile izložene „sistematskoj diskriminaciji“, dok se grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izvinio zbog slučajeva koji su se dogodili nakon što je Grenland 1992. preuzeo upravljanje svojim zdravstvenim sistemom.
Danska je u četvrtak usvojila zakon o obeštećenju kojim će svakoj pogođenoj ženi biti isplaćeno 300.000 danskih kruna, odnosno oko 46.758 dolara.
